Amina Kadrić magistrica je informacijskih sustava te je zajedno s Libelinom urednicom Karmelom Gajdek sudjelovala na Disco Techu. DiscoTech je bio završni događaj u okviru 16 dana aktivizma i kampanje “Preuzmi kontrolu nad tehnologijom” u organizaciji One World platform for Southeast Europe (OWPSEE) i portala zenskaposla.ba. Bila je to prilika da s Aminom porazgovaramo o položaju žena u IT-u.
Amina je već više od pet godina zaposlena u IT industriji u Sarajevu. Diplomirala je informacijske sustave s dodatnom specijalnošću ekonomijom, a profilirala se u području baza podataka i poslovne inteligencije (eng. Business Intelligence). ” U prethodnoj a i u trenutnoj firmi (Atlantbh, odnosno Compusight) sam imala priliku raditi za američke klijente (Navteq/Nokia, Vertafore), često i u projektima sa preko 150 ljudi sa kojima smo na dnevnoj bazi uspješno radili i komunicirali. Uzimajući u obzir izazove različitih vremenskih zona, kulturu i običaje ljudi sa kojima smo sarađivali, posao se obavljao bez većih problema” objašnjava Amina.
Koje su prednosti posla u IT-u?
Istakla bih par prednosti koje meni lično donosi ova vrsta posla a to su konstantno upoznavanje sa novim tehnologijama i trendovima u svijetu, profesionalan odnos i komunikacija sa kolegama i klijentima te fleksibilnost uvjeta rada. Brzina kojom se mijenjaju i napreduju tehnologije u svijetu je nevjerovatna, zahtijeva mnogo vremena, rada i energije da se bude u toku zbivanja, što je ujedno i prednost ali i velik izazov za jednog inžinjera/inžinjerku. Tu se i postavlja pitanje da li više vrijedi radnik/radnica koji posjeduje veliko znanje i dugo iskustvo u jednoj tehnologiji, ili pak radnik/radnica koja ima sposobnost brzog snalaženja i čestog prelaska na nove tehnologije. Naravno, odgovor na ovo pitanje zavisi od potreba firme, klijenata i samih projekata.
Radite za strane firme. Spominjali ste fleksibilno radno vrijeme. Kakva su vaša iskustva u tom pogledu?
Sve spomenuto iziskuje energiju i zahtijeva koncentraciju, što je većina privatnih IT firmi spoznala te omogućava fleksibilnost u radnom vremenu. Ta fleksibilnost nisu potpuno odriješene ruke, konstantno cjepkanje posla i slično, nego mogućnost uređivanja vlastitog vremena, u kojem ne trpi ni privatni ni poslovni život. Ukoliko je iz određenog razloga neophodno, moguće je raditi od kuće. IP telefon, Internet i ostali mediji su tu da u potpunosti olakšaju komunikaciju čineći nas dostupnim na svakom mjestu. Ukoliko trebate doći na posao kasnije, moguće je nadoknaditi zakašnjenje i nakon završenog radnog vremena ili neki drugi dan, sve u zavisnosti od potreba posla. Poenta je završiti posao u specificiranom roku.
Također, smatram jako važnom činjenicu da je posao u IT industriji većinom sam po sebi zaista konkretan, čime se daje mogućnost realnog ocjenjivanja nečijeg rada i truda, smanjujući prilike za malverzaciju, nepoštivanje i probleme u međuljudskim odnosima, što je čest slučaj u ostalim industrijama rada.
Kroz NGO sektor, odlučili ste dopirnijeti i lokalnoj zajednici. Možete nam reći nešto više o tome?
Iz jake želje da nešto stvaramo, i pokušamo doprinijeti našoj lokalnoj zajednici koristeći neospornu moć IT tehnologija, s par kolegica sa fakulteta sam osnovala nevladino udruženje koje smo nazvali doIT (eng. do – imperativ od raditi; IT – “to” ili informacione tehnologije). Te dvije riječi izražavaju glavnu ideju Udruženja, a to je doprinos razvoju informacionog drustva u BiH kroz korištenje najnovijih informacionih tehnologija i procedura. Smatram da svaki projekat na kojem smo radili odmah na prvi pogled odaje perfekcionisticku posvećenost, trud i rad naseg ekspertnog tima ljudi. Naš cilj jeste da na osnovu određene potrebe za IT alatom osmislimo i ponudimo kompletno rješenje koje smo sami osmislili, dizajnirali, isprogramirali, testirali te obučili korisnike/korisnice kako da ga koriste.
Neki od naših važnih projekata su web prezentacija Općine Visoko BiH, Općine po mjeri mladih: alat praćenja politika prema mladima u općinama BiH, Monitor mržnje: grafički prikaz podataka o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje kojima raspolaže Misija OSCE-a u BiH, Fiskalni monitor: servis koji omogućava prikaz tokova novca u jedinicama lokalne samouprave BiH .
Što vam je trenutno u fokusu?
Trenutno radimo na implementaciji web prezentacije Kluba parlamentarki FBIH, čiji je cilj ne samo jačanje njihovog glasa i vidljivosti na Internetu, nego i transparentnost rada i odgovornost prema građanima/građankama.
S obzirom da je doIT naš hobi i obaveza kojoj se posvećujemo u svoje slobodno vrijeme (svi članovi imaju i redovan posao), moram biti iskrena i priznati da nije jednostavno oboje stići ali se može nekako uskladiti s obzirom na već spomenutu fleksibilnost i efikasnu komunikaciju u IT polju ali i uz našu veliku želju da radimo za naprednije IT okruženje u državi.
Što biste poručili ženama koje razmišljaju o karijeri u IT-u?
Na kraju, zaista želim ohrabriti sve žene da ne bježe od inžinjerskih poslova (haha!) jer je to industrija u kojoj mogu jako mnogo napredovati, rasporediti svoje vrijeme i odvojiti privatne i poslovne obaveze. Poznajem nekoliko žena koje rade u IT industriji a nemaju fakultetsko obrazovanje iz istog, i veoma dobro im ide. Posao se može učiti i naučiti, nisu potrebne niti specijalne mašine niti početni kapital – vrijeme, želja za radom, i rad su dobitna kombinacija i ključ uspjeha.
