Tonka Ivčević (1973.) prva je gradonačelnica u povijesti Komiže i otoka Visa, ali i cijele Splitsko- dalmatinske županije. Dužnost gradonačelnice obnaša već drugi mandat. Ova ekonomistica po struci, članica je i Glavnog odbora SDP-a i trenutno je kandidatkinja Kukuriku koalicije u X. izbornoj jedinici. S Tonkom Ivčević razgovarala je Libelina suradnica Morana Ivančević Vukasović.
Tonka, kako je bilo u tradicionalmom dalmatinskom i otočkom gradu probiti led i postati prvom gradonačelnicom?
Zapravo na prošlim lokalnim izborima nisam bila nositeljica liste, bio je moj kolega tadašnji predsjednik GO SDP-a Komiža. Na izborima smo dobili veliku većinu i trebalo je preuzet vlast u Komiži i izabrati gradonačelnika. U tom trenutku moj kolega, nositelj liste nije htio prihvatiti tu odgovornost, te sam iskreno na nagovor Ivice Račana preuzela to časno i odgovorno mjesto. Moram naglasiti da sam kao gradonačelnica izabrana jednoglasno i dobila povjerenje svih stranaka u Gradskom vijeću. To je za mene predstavljalo još veći motiv da zajedno pokrenemo Komižu što smo istinski i radili. Međutim takva idila nije trajala dugo, pred iduće lokalne izbore HDZ je pokazao svoje pravo lice i počela su mnoga podmetanja.
Jesu li Komižani i Komižanke bili iznenađeni Vašom idejom da konačno žena uđe u utrku za prvu Gradonačelnicu Komiže?
Mislim da su bili iznenađeni, ali ne i nezadovljni. U Komiži su se već mnoge žene našle na rukovodećim mjestima i to rade jako uspješno. Sada sve javne ustanove, školu, vrtić, knjižnicu, centar za pomoć i njegu, turističku zajednicu, tvrtku Vodovod i odvodnju vode žene s kojima izvrsno surađujem. U našoj zajednici žene su mnogo aktivnije i duštveno angažiranije, pokazale su se kao pokretačice boljeg života u Komiži.
“O sveti Mike, reci nan rotu!” – ime je prve osnivačka radionice Ekomuzeja, čija je ideja rođena prije četrdesetak godina u Francuskoj, a prvi muzej takve vrste uopće u Dalmaciji otvoren je upravo u Komiži za vrijeme Vaseg mandata. Možete li nam reći što je Ekomuzej i što ga razlikuje od ostalih tradicionalnih muzeja?
Eko muzej Komiža je dinamičan proces kojem komiška zajednica, jednako onaj njezin dio koji živi na otoku, kao i onaj raseljeni, čuva interpretira i upravlja svojom ukupnom baštinom za održivi razvoj. Usredotočen je na identitet grada Komiže i s njime povezanih naselja. Cilj i smisao projekta je očuvanje i vrednovanje lokalne društveno-kulturne tradicije i promicanje održivog gospodarskog i turističkog razvoja, koristeći prirodne i kulturne, socijalne lokalne baštinske resurse, preko mreže koja je sposobna privući turiste, dodatno koristiti kulturne resurse, te promicati društveno odgovorno poslovanje i aktivno sudjelovanje u procesima održivog razvoja. Jednostavnim riječnikom rečeno želimo da uz sudjelovanje šire društvene zajednice osmislimo interpretacijske centre i tematske staze po kojima će Komiža postati prepoznatljiva i sposobna privući brojne turiste.
Sada ste već u drugom mandatu Gradonačelnica Komiže što očigledno govori da ste opravdali povjerenje svojih birača. Na koje ste projekte još izmino ponosni?
Uvijek posebno ističem projekt Dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama koji smo uz pomoć Ministarstva obitelji porenuli prije tri godine. Kroz ovaj program Komiža je zaposlila 13 djelatnika/ca koji skrbe o 175 korisnika/ca na području cijelog otoka. Dnevni boravak je zamišljen kao centar međugeneracijske solidarnosti u kojem dolazi do interakcije svih građana, svojevrstan je kreativni inkubator iz kojeg izlaze ideje kojima se poboljšava kvaliteta života stanovnika, osvještava važnost i vrijednost međugeneracijske solidarnosti, a osobama treće životne dobi pružili smo konkretnu pomoć i podršku te na raspolaganje dali prostor za svakodnevno korištenje uz vođene aktivnosti.
Ponosna sam i na uređenje sportskog centra, uređenje dječjeg vrtića, pokretanje projekta Kulturnog centra za mlade na čijem uređenju radimo niz godina i koji je u završnoj fazi izrade. Ponosna sam i što Komiža nema više ljetne redukcije vode budući da smo u vodoopskrbu uloži više miljuna kuna te potpuno ojačali i sanirali sustav.
Mnogo sam radila i na komunalnom uređenju i opremanju grada, izgrađena je kanalizacija, uređeni su mnogi šumski i protupožarni putevi te je izgrađena šumska prometnica od Podhumlja do uvale Pritišćina.
Prateći globalne trendove u ekologiji zamijenili smo sva rasvjetna tijela ekološkim, sanirali divlje deponije i pokrenuli projekt sanacije i zatvaranja glavnog odlagališta otpada. Prvi smo u našoj županiji proveli pilot projekt “Instalacije UNP-a i toplovodnog sustava grijanja” za objekt Osnovne škole Komiža te učenicima omogućili bolje uvjete rada.
Posebno bih istaknula projekt izgradnje Ribarske luke s veletržnicom ribe u Komiži za koji smo završili izradu projektne dokumentacije te osigurali sredstva za gradnju prve faze koje bi trebala započeti iduće godine.
Na listi ste Kukuriku koalicije u desetoj izbornoj jedinici, mislite li da će te tako ipak lakše ostvariti neke projekte za Komižu i koji su to projekti za koje ćete se zalagati na nacionalnoj razini?
Svakako mislim da će biti puno lakše ostvariti projekte za moj grad, budući da sam bila svjedokinjom neravnomjerne raspodjele sredstava tijekom prijašnjih godina. U ovh šest godina mandata pripremila sam mnoge projekte koji mogu biti zamašnjak u razvoju grada za koje mislim da ću uz podršku nove Vlade sigurno moći realizirati.
Na nacionalnoj razini ću se zalagat za sve otočne teme, za fisklanu i funkcionalnu decentralizaciju kako bi ojačali jedinice lokalne samouprave te napokon sami mogli odlučivati o resursima na našem području i kako bi fiskalno ojačani mogli sami financirati projekte od važnosti za našu zajednicu. Također ću se zalagati za promjenu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jer smatram da jedino mi sami možemo odlučivati o pomorskom dobru na svom području, koje su naši preci izgradili i po kojemu svakodnevno šetamo. Najveći i najbogatiji resurs otoka je pomorsko dobro, a ova Vlast nam ga je uzela i ona njima upravlja te ubire prihode.
Kao ekonomistkinja sudjelovat ću u radu na svim temema koje mi budu bliske i gdje mogu dati svoj doprinos jer smatram da kao osoba iz prakse o mnogim temama itekako imam što reći. Također želim da moj glas u Saboru bude glas svih otočana i otočanki te da ih pravedno i pošteno zastupam u Saboru.
