“To je tako čudno”, često čujem među studentima/icama ili tijekom druženja s drugima. “Nisu čak ni zvučale kao lude feministkinje. Čak imaju smisla.”
Da, diskutiram o feminističkoj teoriji s običnim ljudima, na redovitoj bazi u svakodnevnim situacijama. I da, to je sjajno.
Feminizam je u današnje doba stvorenje mnogih lica. Unutar samoga pokreta postoje različita medijska viđenja, različiti kutovi gledanja i uvjerenja. Čak u sklopu specijaliziranih internetskih stranica poput Everyday Feminism, pojedine feministkinje mogu imati različita viđenja oko istih feminističkih pitanja. Mnogo puta, razilaženje feminističkih glasova potkopavaju mediji ili kulturni narativi. Vide to kao nešto negativno i to je jedna od glavnih kritika upućenih feminizmu.
Međutim, vjerujem da raznorodnost mišljenja može rezultirati sjajnim osobnim i političkim otkrivenjima. Dokle god su razgovori inteligentni i bez predrasuda, imati drugačije mišljenje može biti plodno za feminizam. To je način na koji shvaćamo naš vlastiti internalizirani seksizam i idemo naprijed!
Zaključak svega jest da je cilj isti: feminizam cilja rodnoj jednakosti unutar trenutnog patrijarhalnog društvenog uređenja.
Ponekad je teško skupiti dovoljnu količinu ljudi koja će se složiti koji su najbolji načini za postizanje toga cilja. U međuvremenu, mnogi mitovi vezani uz feminizam opstaju i rastu unatoč nastojanjima da im se oduzme moć.
Stoga ću pristupiti s jednog drugačijeg gledišta, skicirajući listu pet stvari koje predstavljaju trenutni feministički pokret, odnosno, ono što feministički pokret trenutno jest.
1. Znanje
Glavni i često neprepoznat cilj feminizma jest razotkrivanje aspekata naše kulture koje većina ljudi nije niti svjesna. Ne radi se o ambicijama ili presudama pojedinaca, već o činjenici da nacija velika i raznolika kao što je SAD ima složene političke i subkulturne mreže kojima pojedinac ne može manevrirati sam.
Dijeljenje znanja pomaže rastjerati uvjerenje da je feminizam besmislen, naglašavajući da žene i dalje zarađuju približno 80 posto manje od svojih muških kolega na istim radnim mjestima, a ono što je poražavajuće da se taj jaz i dalje tolerira.
Nadalje, važno je istaknuti činjenicu da istovremeno postoje politički pokreti koji žele umanjiti žensku reproduktivnu moć, ali i vjerovanja da je važnost zaposlenika ovisna o njihovoj reproduktivnoj moći. Stoga ti ciklusi represije ženske moći i njihove autonomije stvaraju i podržavaju kulturnu i političku praksu i zakone koji se baziraju na samoj moći koja je bila ograničena.
Na primjer: Ovo je samo primjer problema koji je izvan općeprihvaćenog okvira, a koji ujedno naglašava činjenicu da kada je problem etiketiran kao “ženski”, za same medije to predstavlja nešto nevrijedno izvještavanja.
Bitan aspekt feminizma jest iskoristivost tehnološkog napretka u svrhu širenja znanja, koje je zatomljivano desetljećima, ponekad i stoljećima, o rodnom identitetu, razvoju i kulturnom grananju – stoga potreba feminističkih zajednica koje opstoje na Internetu.
Znanje je moć. Nastojat ćemo s oboje odgovorno gospodariti.
2. Jezik
Ono što je bilo naglašeno u Drugom valu feminizma, napose unutar ženskih radionica, jest način na koji jezik odražava društvenu hijerarhiju.
Jezik je kulturna konstrukcija.
Rod je isto tako kulturna konstrukcija, kao i rasa.
Što to točno znači?
Rasa i rod niti su koncipirani niti diskutirani na isti način kroz različite kulture, stoga svaka kultura konstruira svoju misao/ideju različito (ili pak to ne čini), i ta konstrukcija donosi drugačije rezultate. Slično tomu, jezik ima različit jezični fond i strukturu.
Razmislite, naprimjer, o činjenici da jezici kao što su njemački imaju imenice muškog i ženskog roda. Neki jezici, poput grčkog, imaju višestruke riječi za ono što je u engleskom govornom području znano kao “ljubav”.
Jezik utječe i na misao.
Ako netko ne zna riječ za pojavu ili ideju, mnogo ju je teže koncipirati i analizirati. Stoga jezik ima ogromnu moć internaliziranja ideologije koja je sadržana u kulturi.
U kulturi u kojoj su najgore uvrede one poput “kučka”, “pizda” ili “pička” – a koje sadržavaju ženske konotacije i u kojoj ima vrlo malo “muških” uvreda – postoji sva sila rodnih stereotipa i pretpostavki koje kolaju i umnažaju se kroz svakodnevni razgovor.
Jezik je ključan za samoindentifikaciju, poistovjećivanje i razumijevanje drugih, kao i mogućnost interakcije sa svijetom na smislen način.
Feminizam uključuje istraživanja o jeziku kako bi iznašao načine zalječenja kulturnih rana ili silovanja jezika, generalne prihvaćenosti uličnog uznemiravanja, uznemiravanja zaposlenih i općenito ponižavanja ženske inteligencije, sposobnosti i snage u svakodnevnom životu kako bi se ugušili njihovi potencijali.
Feminizam nastoji dekonstruirati jezične uzorke koji potkopavaju jednakosti i mogućnost osnaživanja.
3. Slušanje
Upravo to.
Slušamo kako mediji manipuliraju prevladavajućim kulturnim stereotipima i slušamo o tome kako pojedinci manipuliraju različitim identitetima kako bi se prilagodili osnovnom programu stranke koja je te godine na vlasti.
Slušamo kako nam suradnik govori kako je sjajno što se toliko trudimo, te kako podupiru samohrane majke na povratak u škole, a u času kada okrenemo leđa, čujemo kako nas nazivaju glupim kučkama, onima bez izlaza.
Feminizam je slušanje kada žena ženu osuđuje radi izgleda. Čujemo pounutreni seksizam kada jedna od nas kaže: “Jednostavno se ne slažem s drugim ženama. Tako su zle. Ja nisam kao druge žene.”
Čujemo vrijeđanje, mizoginiju, mizandriju (ponekad čak i od samoprozvanih feministkinja s kojima se u potpunosti ne slažemo), kao i feminističko licemjerje.
Slušamo kada govore našim sinovima da najgora stvar koje mogu postati nije biti silovatelj, ubojica ili zločinac, već pederko ili curica. Našim kćerima govore da najgora stvar nije da postanu destruktivne ili nasilne, zle, manipulativne, već ružne.
Jedna od najvažnijih i podcijenjenih ciljeva feminizma jest slušanje društvenih poruka kojima nas bombardiraju. Ne možeš se boriti dok ne znaš protiv čega se boriš.
4. Premreženost
Koja je u uskoj uvezi sa slušanjem.
Raniji feministički pokreti donijeli su jasne odluke vezane uz pitanje premreženosti. Neke od ponajboljih i inspirativnih feministkinja ranije povijesti, bile su voljne žrtvovati prava crnkinja kako bi zadobile više prava za bjelkinje.
Napose u SAD-u, postojale su frakcije među sufražetkinjama, one koje su bile voljne žrtvovati prava crnkinja kako bi ostvarile vlastite ciljeve, te one koje nisu išle u tom smjeru. Međutim, premreženost je bila ignorirana na mnogo suptilnije načine nego ikada nakon toga.
Najvećim dijelom, otkada su Elizabeth Cady Stanton i Susan B. Anthony – bjelkinje – potaknule Prvi val američkog feminizma krajem 19. stoljeća, mnoge podružnice pokreta za svoju vođu imale su bjelkinje. I to nije stoga što su bile bolje kvalificirane ili su imale namjeru otvoreno ignorirati druge.
Većina bjelkinja, bez obzira koliko su im namjere iskrene, morat će se boriti da odrede svoja prava i pojme nemogućnost borbe izvan eurocentrične kulture. Sama činjenica da su problemi žena bili izgovarani u okružju borbe bjelkinja srednje klase, predstavlja snažno internaliziranu rasnu privilegiju.
Feminizam koji nije toliko inkluzivan glede rase, seksualnog opredjeljenja, rodne pripadnosti i životnog stila, inherentno je licemjeran s obzirom da se radi o pokretu koji promiče jednakost.
Stoga je feminizam danas pokret premrežene solidarnosti, diskurs koji se odnosi na borbu za sve marginalizirane grupe, što je moguće jedino pažljivim slušanjem feministkinja različitih društvenih podloga i identiteta u potrazi za konačnim ciljem feminizma.
5. Jednake mogućnosti
Mogućnosti zapošljavanja, edukacije, stažiranja, mogućnost napredovanja, bonusi i povlastice neke su od žarišnih problema.
Jednake mogućnosti uključuju i jezičnu problematiku: mogućnost da vam se obraćaju s jednakim poštovanjem i profesionalnim tonom kako se obraćaju i drugim zaposlenicima, ne biti izviždan ili ismijan na ulici ili na poslu, kao i mogućnost izražavanja osjećaja bez straha od etiketiranja kao “hormonalne” ili “lude”, te da nas nikada više ne pitaju je li nam loše raspoloženje vezano uz menstrualni ciklus.
Feminizam potiče jednake mogućnosti da ne budemo zvane pogrdnim imenima ili etiketirane kučkama iz razloga što imamo ambicije i želimo da se naš glas čuje.
Jednake mogućnosti predstavljaju stremljenje kulturi u kojoj će muškarci moći otvoreno iskazivati svoje emocije, iskazivati empatiju i dobrotu bez ismijavanja, da čuvaju djecu ako im je to želja, prakticiraju bilo koju aktivnost bez ismijavanja kako je to “manje muško”, mogućnost za svakog muškarca da bude “pravi” muškarac.
Feminizam potiče jednake mogućnosti za sve kako bi se postigao što veći stupanj slobode.
***
Na čemu bi se trebalo inzistirati i poticati čim više jest inteligentna rasprava. Razgovor o trenutnoj situaciji možda nije najugodniji, no predstavlja jedini način razumijevanja međusobnih iskustava, priča i perspektiva.
Feminizam se nosi sa mnogim kontroverznim temama, no svaki sustav vjerovanja se neminovno takne približno istih tema, kao, recimo, pobačaja, kontracepcije, seksualnih i drugih zdravstvenih pitanja, majčinstva, dječje potpore i alimentacije, prava radnika, jednakih mogućnosti, obrazovanja. Trebam li nastaviti?
Feminizam se ne bavi samo političkim aspektima društva, već i problematikom kao što su svakodnevna komunikacija , socijalno prihvatljiva komunikacija, kultura silovanja, objektivizacija, sramoćenje zbog debljine/izgleda, medijsko tretiranje rodnih uloga, obiteljskih uloga…
Rečeno mi je da je uzaludno baviti se socijalnim diskursom vezanim uz neka navedena područja.
Feminizam je isto tako bavljenje pitanjima muškaraca jer patrijarhat je škodljiv za mušku samoaktualizaciju.
Sukus feminizma jest postizanje jednakosti za sve. Pošto Zapadna civilizacija tendira patrijarhalnosti, feminizam se hrani uvjerenjem da su muškarčeve početne pozicije povlaštene, što nije ista stvar kao reći da je muškarcima lakše ili ih kriviti za socijalne probleme.
Stremimo otkriti različite tipove nejednakosti i privilegija koje sprečavaju jednake mogućnosti samoaktualizacije iz čega nepobitno proizlazi sreća.
Poimanje feminizma je, nažalost, veoma izokrenuto. Sigurna sam da ste čuli mnogo pogrdnih imena upućenih u smjeru feminističke zajednice, poput onih da su mrziteljice muškaraca, dlakave, lude, kučkaste…
Istina je upravo suprotna – moje prijateljice feministkinje imaju velika srca, umove i težnje, više od ikoga koga poznajem. I stvarno cool feministkinje jesu one koje poštuju, prigrljuju i istražuju svako to područje.
Prevela i prilagodila Jasmina Mujkić
