Prema istraživanju britanskog bloga Bibliobio spisateljice predstavljaju samo 30% prijevoda na engleski jezik. Vlasnica bloga ističe da spisateljice imaju znatno manje šanse da će biti primijećene od strane velikih nakladničkih kuća i još manje šanse da će im knjige biti poslane na pregled. Prevoditelji i prevoditeljice oblikuju ukus publike i omogućavaju dostupnost književnih djela na materinjim jezicima. Predstavljamo vam nekoliko značajnih autorica prevedenih na naš jezik. Ovaj popis nikako nije konačan već nudi popis djela nešto poznatijih i nešto manje poznatijih spisateljica različitog porijekla i stila pisanja.
1. Elena Ferrante (Napuljska tetralogija; Dani Zaborava)
Elena Ferrante je talijanska spisateljica nepoznatog identiteta koja je dospjela na top-listu listu najčitanijih autora/ica prvim dijelom Napuljske tetralogije “Moja genijalna prijateljica.” Ekranizacija Napuljske tetralogije je u pripremi, a njezini romani Uznemirujuća ljubav (L’amore molesto) i Dani zaborava već su ekranizirani. Ferrante je proglašena jednom od najvažnijih svjetskih autorica našeg doba. O kompleksnom prikazu ženskog prijateljstva u Napuljskoj teatrologiji već smo pisale ranije.
2. Simone de Beauvoir (Drugi spol)
{slika}
Jedna od najznačajnijih spisateljica 20og stoljeća, u knjizi koja se smatra temeljem rodnih studija, preispituje identitet i drugost žene kroz prizmu egzisentcijalizma istražujući biološke, psihoanalističke i marksističke perspektive. Njezina najpoznatija rečenica: “Ženom se ne rađa, ženom se postaje” prvi put u povijesti razdvaja pojmove “spola” i “roda”. Knjiga je prevedena na četrdeset jezika. Ponovno pročitajte intervju našom prevoditeljicom hrvatskoj izdanja Mirnom Šimat.
3. Margaret Atwood (Sluškinjina priča)
Knjiga i autorica za koju malo tko nije čuo, zahvaljujući ekranizaciji HBO-a, trenutno u jeku druge sezone koja doduše nadilazi knjigu. Bez obzira pratite li seriju ili ne, ova knjiga će vas osvojiti jednostavnim jezikom i brutalnim opisom novog, vrlog svijeta u kojem su radikalni fundamentalisti pobijedili i pretvorili žene u posude za rađanje. O važnosti i aktualnosti ovog distopijskog romana pisale smo ranije.
4. Sarah Waters (Noćna straža; Mali Stranac; Varalice)
Sarah Waters poznata je po svojim meta-povijesnim romanima u kojima opisuje lezbijsku ljubav u viktorijansko i poslijeratno doba. Noćna straža je četvrti roman koji je ekraniziran, sama Waters je sudjelovala u kampanji “It gets better” engleske LGBT organizacije Stonewall.
5. Ursula le Guin (Ljudi bez ičega)
Jedan od najpoznatijih, višestruko nagrađivanih, znanstveno-fantastičnih romana, u originalnom nazivu “The dispossesed.” Le Guin će vas uvući u utopijski svijet u kojem vlada anarhizam, anti-kapitalizam i feminizam ali ne bez mana, što ga čini samo još stvarnijim.
6. Elif Shafak (Kopile Istanbula)
Roman u kojem prevladavaju žene protkan pričom o dva naroda, turskom i armenskom, i dvjema obiteljima povezanim tajnom iz prošlosti. Shafak u romanu otvoreno tematizira pobačaj, silovanje i žensku buntovnost, zbog čega je zamalo završila u zatvoru pod optužbom da je uvrijedila turski nacionalni identitet.
7. Magda Szabo (Vrata)
Neobično prijateljstvo i međusobna ovisnost udate književnice i njezine kućne pomoćnice obilježeno kontekstom poslijeratne Mađarske. Roman tematizira odnose moći i socijalno-ekonomske hijerarhije kroz prizmu odnosa dvije žene. Roman je objavljen 1987. godine, a ekranizacija je uslijedila 2012. godine od strane mađarskog oskarovca Istvana Szabo, s Helen Mirren u glavnoj ulozi.
8. Xinran (Dobre kineske žene: skriveni glasovi)
Xinran je novinarka i književnica koja je osamdesetih godina u Kini vodila emisiju “Riječi na noćnom povjetarcu” iz koje je nastala ova knjiga. Petnaest različitih priča o kineskim ženama koje su podijelile svoje životne priče s autoricom. Priče koje vas nikako neće ostaviti ravnodušnima.
9. Erica Jong (Strah od Letenja)
{slika}
Strah od letenja je poznati feministički klasik iz 70ih godina, koji se bavi svevremenskom temom ženskog identiteta i ovisnosti/neovisnosti u pogledu veza i ljubavi uz neponovljivi glavni lik Isadore Wing. Budući da se roman otvoreno bavim seksom i ženskom seksualnošću (doduše iz heteronormativne perspektive) Jong su nazivali “ženskim Henry Millerom” i “kraljicom seksa” ali Strah od letenja zadire u teme šire od seksa poput psihoanalize, obiteljskih odnosa te židovskog identiteta.
10. Jeannette Winterson (Naranče nisu jedino voće)
Majka koja je kršćanska fanatkinja i kćer koja otkriva svoju lezbijsku seksualnost. Knjiga koja će svakako ostaviti podvojene reakcije zbog svog povremeno teško shvatljivog sanjarskog stila ali junakinja koja se bori sa odrastanjem u zadrtoj kršćanskoj sredini mogla bi rezonirati s mnogima od nas zbog aktualne teme religijskog fanatizma.
11. Chimamanda Ngozi Adichie (Amerikana)
Nagrađivana nigerijska spisateljica u svom nagrađivanom romanu kroz priču mladog para oslikava život u poslijeratnoj Nigeriji, ali i u SAD-u i Velikoj Britaniji.
12. Hawkins Paula (Djevojka u vlaku)
{slika}
Roman poznat po istoimenoj ekranizaciji sa Emily Blunt i Justinom Therouxom u glavnim ulogama. Sama knjiga svakako spretnije plete priču od filma u kojoj se obrađuju teme poput alkoholizma, obiteljskog nasilja i traume.
13. Esi Edugyan (Blues miješane krvi)
Nagrađivani roman kanadske spisateljice ghanskog porijekla opisuje jazz glazbenike u Berlinu i Parizu 30ih godina prošlog stoljeća i pitanjima rase tijekom nacističkog uspona.
14. Anita Nair (Ženski kupe)
U ženskom kupeu, odvojenom djelu vlaka za žene u Indiji kakvi su donedavno postojali, glavna junakinja Akhila upoznaje životne priče svojih suputnica uz koje raspliće i svoju vlastitu. Društvena očekivanja i uvjetovanja, razočaranja u ljubav i brak te ženska snaga solidarnosti oblikuju ovaj roman koji ostavlja okus optimizma na kraju čitanja.
15. Cheryl Strayed (Divljina:putovanje života na Stazi pacifičkih vrhova)
Još jedan roman poznat po istoimenoj ekranizaciji, sa Reese Witherspoon u glavnoj ulozi. Glavna junakinja planinari Stazom pacističkih vrhova kako bi pronašla sebe i raskrstila sa prošlim životom koji je uključivao propali brak i uzimanje heroina. Najdirljiviji element romana je svakako odnos junakinje i njezine pokojne majke.
16. Assia Djebar (Beskrajan je zatvor)
Jedna od najpoznatijih suvremenih arapskih spisateljica tematizira zatvor kojeg svatko nosi u sebi kroz osobne pripovijesti arapskih žena Magreba od rimskih vremena do danas, nastojeći čitateljima/icama prenijeti njihov osjećajni i misaoni svijet.
17. Joanne Harris (Čokolada; Otimači plaže; Kupinovo vino)
Spisateljica koja je svjetsku slavu ostvarila ekranizacijom romana Čokolada, sa Juliette Binoche i Johnny Deppom u glavnim ulogama. Ostali romani također su obavijeni magijom svojstvenoj Harrisinom stilu kao i opisi pripreme hrane, mirisa i začina koji se provlače kroz sve njezine romane.
18. Asli Erdogan (Čudesni mandarin)
{slika}
Erdogan je turska spisateljica koja je uvrštena na listu 50 pisaca i spisateljica koje će obilježiti 21. stoljeće. Knjiga Čudesni mandarin zbirka je poetski intoniranih proznih tekstova u kojima dominiraju ljubavne teme i teme dezintegriranog identiteta.
19. Ayfer Tunç (Noć zelene čarobnice)
Još jedna nagrađivana turska spisateljica koja u svojem romanu Noć zelene čarobnice tematizira bol mlade žene i želju za osvetom, ali i iskupljenjem te potragu za ljubavlju.
20. Rachel Kushner (Bacači plamena)
To što je posljednja na ovom popisu nikako ne znači da je najmanje značajna, ovaj roman suvremene američke spisateljice na intrigantan i inteligentan način propituje vezu između osobnog i političkog. Također, glavna junakinja zove se Reno, umjetnica je i vozi bijesne motore.
