Od 1. srpnja ove godine na snazi je novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je usklađen s direktivom Europskog parlamenta i Vijeća iz 2010. godine koja traži jednako postupanje i ravnopravnost spolova u korištenju rodiljnog i roditeljskog dopusta. Rodiljni dopust je prvi dio dopusta i traje od 28. dana prije poroda pa do navršenog šestog mjeseca djeteta. Od početka korištenja pa do 70. dana nakon poroda, rodiljni dopust obavezno koristi majka, u neprekinutom trajanju od najmanje 98 dana. Od 71. dana života djeteta, roditelji se mogu dogovoriti o tome tko će nastaviti koristiti rodiljni dopust, budući da ga otac može koristiti pod istim uvjetima kao i majka.
Roditeljski dopust koristi se od navršenih šest mjeseci života djeteta i traje osam mjeseci te se može iskoristiti u bilo kojem trenutku do navršene 8. godine djeteta. I otac i majka imaju pravo koristiti roditeljski dopust, svatko od njih po četiri mjeseca, s time da otac može majci “prepustiti” dva mjeseca čime majčin roditeljski dopust tada traje šest mjeseci, a preostala dva mjeseca može koristiti bilo kada do 8 godine djetetova života.
Naknada plaće za prvih šest mjeseci (rodiljni dopust) iznosi 100 posto plaće, a za drugih osam mjeseci, ako dopust koriste oba roditelja, ili šest mjeseci, ako dopust koristi samo jedan roditelj (roditeljski dopust), iznosi najviše 2.660 kuna.
Osnovna intencija nove regulacije roditeljskog dopusta je poticanje očeva na korištenje roditeljskog dopusta, a samim time i ravnopravnije sudjelovanje muškaraca i žena u obiteljskom životu. Ovo nije prvi put da se zakonom pokušava motivirati očeve na roditeljski dopust. U prijašnjem Zakonu, ukoliko je otac iskoristio svoje pravo na roditeljski dopust on se produžavao za dva mjeseca. No, ovo rješenje nije donijelo velike pomake. Prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu tek je 0,46 posto odnosno 133 muškarca na razini cijele države koristilo dodatni rodiljni dopust do navršenih šest mjeseci djetetova života. Blagi porast broja muškaraca zabilježen je u korištenju roditeljskog dopusta nakon navršenih šest mjeseci djetetovog života i iznosi 3,83 posto ili 1.042 muškaraca te u korištenju roditeljskog dopusta (181 – 900 dana, za blizance, treće i svako sljedeće dijete) gdje je udio muškaraca 5,41 posto ili njih 321. U porastu je i korištenje dopusta povezanih s njegom djeteta od strane očeva i kreće se od 4 do 11 posto. Ukupni podaci korištenja različitih oblika rodiljnog i roditeljskog dopusta pokazuju da su žene i dalje dominantne korisnice ovih mjera sa 97,42 posto.
Istraživanje Muškarci i rodna ravnopravnost koje je kao dio međunarodnog istraživanja u Hrvatskoj provela nevladina feministička organizacija CESI pokazalo je da nešto više od polovine muškaraca, oko 53 posto njih, nije uzelo dopust pri rođenju njihovog posljednjeg djeteta dok ih je 36 posto uzelo dopust (plaćeni ili neplaćeni). Muškarci koji nisu uzeli dopust kao najčešće razloge navode da si to nisu mogli priuštiti (43 posto) ili nisu željeli (26 posto). Oni koji su bili na dopustu su u 82 posto slučajeva izjavili da su bili zajedno s partnericom i djetetom dok ih je oko 6 posto bilo samo s djetetom. Velika većina muškaraca smatra da je period koji su proveli kod kuće s djetetom kasnije doveo do boljeg odnosa s djetetom. I upravo je ovo posljednje razlog zbog čega se zagovara obavezni roditeljski dopust za muškarce. Ženska platforma koju su kreirale ženske organizacije pred parlamentarne izbore 2011. godine je kao jedan od zahtjeva za novu Vladu postavila uvođenje obaveznog dopusta za muškarce.
Poslodavci također mogu odigrati veliku ulogu u poticanju očeva na korištenje roditeljskog dopusta. Od stvaranja pozitivne atmosfere prema korištenju roditeljskog dopusta pa do izravnog poticanja zaposlenika da iskoriste svoje pravo i provedu barem ta dva mjeseca kod kuće s djetetom. U istraživanju koje su proveli Moj Posao i CESI u 2011. godini dvije trećine žena smatralo je kako je važno ili jako važno da se ohrabri i potiče muškarce na korištenje roditeljskog dopusta. Isto je smatrala tek jedna trećina muškaraca. Čak četvrtina muškaraca smatrala je kako to uopće nije važno.
Do sada su iskustva pokazala da korištenje roditeljskog dopusta više ovisi o nekim ekonomskim faktorima nego o zakonskim rješenjima. Tako na roditeljske dopuste najčešće odlaze muškarci koji zarađuju manje od svojih partnerica ili imaju sigurnije zaposlenje od svojih partnerica (primjerice on radi u javnoj upravi, a ona u privatnom poduzeću). CESI-jevo istraživanje također je pokazalo da 56 posto muškaraca smatra da imaju najveću odgovornost što se tiče zarađivanja za obitelj, dok trećina muškaraca smatra da je najvažnija uloga žene briga o kući i kuhanje za obitelj, kao i da su mijenjanje pelena, kupanje djece i hranjenje djece dužnost majke. Vidljivo je stoga da postoji i snažna društvena ukorijenjenost stereotipnih podjela odgovornosti unutar obitelji koje sprječavaju da u svoj obiteljski život uvedu rodnu ravnopravnost. Dob i obrazovanje igraju najveću ulogu po pitanju rodne ravnopravnosti u obitelji. Mlađi i obrazovaniji muškarci bili su skloniji prisustvovati porodu i uzeti dopust pri rođenju djeteta također je pokazalo CESI-jevo istraživanje.
Pitanje koje se postavlja je hoće li društvo čekati da stignu te neke nove i obrazovanije generacije muškaraca ili će pozitivnim mjerama potaknuti očeve na veću brigu oko djece? Ono što bi država mogla učiniti za početak jest povećati dopust za očeve prilikom rođenja djeteta na barem dva tjedna te poticati zaposlenike u državnoj i javnoj upravi na korištenje roditeljskog dopusta.
Članak je nastao u okviru projekta Budi tata kojeg provodi udruga Roda u partnerstvu s udrugom CESI. Projekt financijski podupire Ministarstvo socijalne politike i mladi, no članak ne izražava stavove i mišljenje spomenutog Ministarstva.
