Što učiniti ako ste kćer protjeranog i otuđenog člana indijske kraljevske obitelji nasukane u srcu kasno viktorijanskog te edvardijanskog Londona? Pridružite se redovima raznih revolucionarnih organizacija te različitih nezadovoljnika istovremeno održavajući vlastiti ugled, manire i socijalni status netaknutima.
Producentica BBC-a Anita Anand donosi zabavnu i neobičnu priču o Sophiji Duleep Singh koja prati njen put od egzila na seoskom imanju Elveden u Suffolku do borbi za ostvarenjem zahtjeva sufražetkinja u Westministeru, u svojoj knjizi Sophia: The Princess, Suffragette, Revolutionary. Anand živopisno oslikava društvo koje je djevojku iz kraljevske obitelji pretvorilo u revolucionarku dok je njenog oca dovelo do stalnog kovanja neuspjelih zavjera protiv Britanaca.
Sophia je kročila dobro utabanim putem koji su pratili privatni tutori te debitantski balovi. “Sramežljiva djevojka koja se meškoljila od srama pred kamerom postala je razmetljiva.” Zauzimala je apsurdne poze pred fotografima novina te se udala za dvije svoje najveće ljubavi – visoku modu i uzgoj pasa. Na jednom putovanju prema svojoj domovini, sjeverozapadnoj Indiji, ukrcala se na SS Barbarossu, brod koji je bio dizajniran kako bi razmazio i ugodio čak i najzahtjevnijim putnicima, gdje je Sophia pridavala znatnu pažnju normama ponašanja i etiketi kapetanskog večernjeg stola te izbjegavanju “vulgarnih” gostiju.
No najviše od svega bila je opsjednuta svojim psićima, odbijajući svaku sugestiju kako bi mogla svoje pse smjestiti u potpalublje gdje je boravila njena sluškinja te je tvrdila kako je “ona najbolja osoba za vođenje brige o njima”. Hranila ih je sočnim odrescima mesa te im ponekad, u specijalnim prilikama, davala po kapljicu brendija.
Kako je ta razmažena princeza, kumče kraljice Viktorije, postala srčanom borkinjom za ženska prava? Turbulentna povijest njene obitelji značajno ju je formirala. Njena odlučna sestra, Bamba, inicijalno je osigurala svoje mjesto na Northwestern University u Chicagu kako bi studirala medicinu. Dolazak i ambicije koje je gajila ta egzotična dama izazivale su čuđenje i ponekad, odbojnost i zaprepaštenje. “Unatoč tome što je nekoliko fakulteta primalo na svoje studije studente medicine ženskog spola, mnogi su Amerikanci tu novopečenu praksu smatrali neukusnom, vjerujući kao i njihovi britanski kolege, kako su žene liječnice uvreda za prirodni poredak”, piše Anand. Prijava Bambe na studij je odbačena te se Bamba stoga vratila u Veliku Britaniju očajna gdje se pridružila starijoj sestri Catherini koja je doživjela sličnu sudbinu.
Možda čak i bolje od glavne protagonistice ove priče, lik njenog oca, maharadže Duleep Singha, najbolje ocrtava odnos između indijske aristokracije i carstva. Duleepova majka bila je zatočena zbog nevoljkosti da prizna vlast Velike Britanije u Indiji. Nakon preobraćenja sa Sikizma na Kršćanstvo, njen sin poslan je u Englesku po nalogu kraljice Viktorije koju su osvojili opisi njegove ljepote i besprijekornih manira. Čim ga je vidjela, njenim hvalama o njemu nije bilo kraja. “Nevjerojatno je lijep te tečno priča engleski, a ponašanje i manire su mu graciozne, dostojanstvene i ljupke”, zapisala je kraljica Viktorija. “Uvijek toliko suosjećam s tim siromašnim svrgnutim indijskim prinčevima”.
S vremenom se isprva idilični odnos pogoršao. Duleep se dosađivao u braku te se ubrzo odao porocima poput kockanja, bludničenja i opijanja. Odrekao se svoje obitelji te tvrdio kako više nije odgovoran za podmirenje dugova u koje ih je doveo. “Napuštena, bez oca te siromašna, djeca su postala povučena, živjela su svoj skroviti život u četiri zida vlastite trošne kuće, okružena kartonskim kutijama, u gradu u kojem je njihova nesreća izazivala neizmjerno mnogo ogovaranja”. On se tijekom tog razdoblja upuštao u mnoge veze s različitim ženama u Parizu. Kada je do njega stigla vijest o smrti njegove žene svom najstarijem sinu poslao je poruku “Slomljenog srca – pisat ću sljedeći tjedan”.
No, ono što je više zabrinjavalo Vladu od razuzdanog ponašanja bili su njegovi učestali susreti s irskim republikancima. Duleep je krivio Britance za sve svoje jade, skrečući svoju sklonost na taj način onima koji su dijelili slične stavove. Anand piše s velikim senzibilitetom o izvanrednim proturječnostima u odnosu između kraljice i ove obitelji. Jednog trena kraljica Viktorija čita izvještaje svojih špijuna koji su pratili Duleep Singha po svijetu te mu branili da se vrati kući ili mu zabrinjavali pristanak u određenim lukama; drugog pak trena kraljica obasipa svoje najdraže kumče darovima te brine o njenoj budućnosti.
U vrtlogu takvih događaja unutar svoje obitelji, Sophia postaje politička radikalka, udružuje snage sa sufražetkinjama. Anand u svojoj studiji o životu Sophie Duleep Singh opisuje povijest tj. nastanak i razvitak sufražetskog pokreta u Velikoj Britaniji te bilježi nasilnost policije, kao i spremnost države da policiju oslobodi krivnje za njene nasilne čine. Znakovito je reći kako Anand pokazuje, tj. iznosi priču o mladom ministru unutarnjih poslova, Winstonu Churchillu koji je odbacio sve pokušaje provođenja istrage nakon što su dvije žene umrle od ozljeda zadobivenih nakon obračuna s policijom. Unutar ženskog pokreta argumenti koji su poticali direktnu akciju su sve više jačali, osobito kako se rat s Njemačkom bližio.
Važnost ove priče jest dozivanje u svijest imena koja nisu ostala pretjerano upamćena u analima pokreta za ženska prava. “Unatoč svojim ustrajnim i kontinuiranim pokušajima, Sophia nikada nije uspjela završiti u zatvoru te je zbog toga njena šansa za štrajkanje glađu nestala. Čak ni kada se bacila na premijerov automobil policija i sudstvo ju nisu kaznili na onaj način na koji su kažnjavali sufražetkinje nižih klasa. Jer ona je bila kumče kraljice Viktorije. Takvi su bili nepodnošljivi okovi pripadanja određenoj klasi.
Prevela i prilagodila Ines Mihić
