Građanska inicijativa U ime obitelji najavila je danas da će od 12. do 26. svibnja ove godine prikupljati potpise za raspisivanje referenduma za unošenje u Ustav Republike Hrvatske odredbe po kojoj bi brak bio definiran jedino kao životna zajednica žene i muškarca.
Potpisi će se prikupljati na više od dvije tisuće lokacija u Hrvatskoj, a članovi/ice inicijative na konferenciji za medije najavili su da očekuju najmanje 375 tisuća potpisa (deset posto upisanih birača/ica), koliko ih je potrebno za raspisivanje državnog referenduma. Očekivanja, kažu, temelje na istraživanjima koja pokazuju da 90 posto hrvatskih građana/ki brakom smatra samo zajednicu žene i muškarca, prenosi CroL.hr.
Potpora moćnih
“Brak je temelj obitelji, a obitelj je temelj društva. Prema brojnim studijama upravo je brak najidealnije mjesto za dobivanje djece i njihovo odgajanje. Prikupljanje potpisa i referendum prilike su da se u demokratskom ozračju čuje što misle građani naše zemlje. Naša istraživanja pokazuju da gotovo 90 posto ispitanika/ica drži da je brak zajednica muškarca i žene i želimo da referendum potvrdi mišljenje i volju naroda”, poručila je u ime Inicijative liječnica Željka Markić.
Ističe da su dobili potporu svih većih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, sindikata i braniteljskih udruga, kao i niz ponuda volontera/ki. Ovih dana uputit će i poziv strankama da pozovu članstvo da podupre raspisivanje.
Važnost ‘prevencije’
Odvjetnik Krešimir Planinić, predstavnik pravnika koji su pripremali referendumsko pitanje, istaknuo je važnost prevencije ‘francuskog slučaja’, odnosno ozakonjenja istospolnih brakova i mijenjanja tradicionalnih hrvatskih vrijednosti zakonskim izmjenama.
“Referendum je volja birača/ica i nijedno tijelo državne vlasti neće moći sadržajno drukčije odlučiti od onoga kako glasi odgovor na referendumsko pitanje”, naglasio je Planinić.
Kristina Pavlović, profesorica u V. zagrebačkoj gimnaziji, upozorila je da se zdravstveni odgoj, kakavog prema njenom mišljenju nameće Ministarstvo obrazovanja, zalaže za dekonstrukciju hrvatskog društva, relativizaciju braka te odgoj mladih s iskrivljenom slikom obitelji.
U ime obitelji, sve ostaje u obitelji.
Koliko je ova građanska inicijativa doista građanska, a koliko je, ne pretjerano suptilna, politička kampanja, jasno je i ne toliko pažljivom promatraču/ici baci li samo pogled na imena onih koji u ime inicijative progovaraju.
Tako se gotovo sve navedene može povezati sa strankom H-rast. Sama činjenica da su pojedinci/ke koji su aktivni u političkom životu RH uključeni i u rad takozvanog civilnog sektora, nije nešto strano pa tako ni nešto nad čime se treba zgražati. Međutim, ovolika količina netransparentosti dovodi do toga da isticanje uloga onih koji su uključeni u još jednu u nizu inicijativa baziranih na takozvanim tradicionalnim vrijednostima kojima je cilj očuvanje ‘vrijednosti, kulture i identiteta hrvatskog naroda’ kako najnovija inicijativa U ime obitelji navodi na svojim službenim stranicama, ostavlja dojam neke vrste raskrinkavanja.
O čemu se točno radi? Gore spomenuta Željka Markić bila je predsjednica H-rasta, a od 2008. godine i podpredsjednica GROZD-a. U trenutku kada je otišla s pozicije predsjednice H-rasta, na njezino je mjesto došao jedan od osnivača GROZD-a koji je 2008. godine postao i njegov predsjednik Ladislav Ilčić.
O dobroj povezanosti Željke Markić, koja se uz H-rast i GROZD bavi i udrugom Obiteljsko obogaćivanje govori i podatak da ukoliko želite kontaktirati GROZD, svoja pisma možete slati na istu adresu na kojoj je prijavljena udruga Obiteljsko obogaćivanje. Iako GROZD na stranicama registra udruga navodi jednu adresu, na svojoj službenoj stranici pod kontakti pronaći ćete upravo onu na kojoj se nalazi navedena udruga kojoj je Željka Markić predsjednica.
Profesorica Kristina Pavlović, pak, sestra je tog istog Ladislava Ilčića s kojim je još davne 2003. pokrenula TEEN STAR – udrugu za cjeloviti spolni odgoj, čija je dugogodišnja predsjednica, dok je njezin brat Ladislav Ilčić podpredsjednik. Kristina Pavlović također djeluje i u Centru za prirodno planiranje obitelji, čija je predsjednica dr. Marija Ćurlin, jedna od koautorica GROZD-ovog programa zdravstvenog odgoja za srednje i osnovne škole. U istoj udruzi, za slučaj da se pitate, djeluje i gospodin Ilčić.
Možda ste primijetili da nedostaje jedno ime koje često iskače u posljednje vrijeme – ono predstavnika Vigilarea, voditelja inicijativa I ja sam bio embrij, Stop kršćanofobiji te jednog od onih na čiji je poziv Judith Reisman došla u Hrvatsku, ali ujedno I trenutnog dopredsjednika H-rasta – Krešimira Miletića.
Ova lista nipošto nije konačna, niti je ova mreža toliko jednostavna. Štoviše, stvar je puno isprepletenija.
Pitanje koje ovdje vrijedi postaviti nameće se samo od sebe: čemu? Zašto uporno pokretati takozvane građanske inicijative pretvarajući se da dolaze iz raznoraznih izvora, kada je on samo jedan? Nije im, očito jedina sličnost što nijedna u svojemu nazivu nema točku, iako bi mogla, a većina ljudi bi ju vjerojatno i postavila, već to što se oko tih ‘raznolikih’ inicijativa, uglavnom vrte isti ljudi. Logičan zaključak bi mogao biti kako u hrvatskom društvu, kao i u velikom broju zapadnih demokracija, postoji ogromno zasićenje trenutnom političkom situacijom i trenutačnim političkim akterima, ali i visok stupanj averzije prema politici uopće, pa su glavni pokretači/ice ovih inicijativa odlučili ne isticati pretjerano svoje stranačko djelovanje, iako paradoksalno baš na njemu i dobivaju političke poene.
