U predstavništvu Europske Komisije u Dublinu se početkom travnja održala jednodnevna konferencija na temu “Izazovi irskim ženama u trenutnoj ekonomskoj situaciji”. Pokušali su odgovoriti na pitanja poput kakvu ulogu žene igraju u nacionalnom i globalnom oporavku ekonomije, trebamo li žene vođe u politici i društvu te da li su žene na većem gubitku u trenutnoj ekonomskoj konstelaciji? Martin Territt, direktor predstavništva Europske komisije za Irsku zaključio je da žene trebaju zauzeti središnje mjesto u europskoj politici kako bi politike i zakoni odražavali potrebe društva. Porezna stručnjakinja Suzanne Kelly primijetila je da u situaciji gdje mnogi gospodarstvenici gube tlo pod nogama uslijed recesije, postoji prilika za evoluiranje novog socijalnog modela u kojem bi žene mogle preuzeti aktivniju ulogu u financijama, gospodarstvu i politici, ali samo ako počnu aktivnije usvajati znanja o tim područjima.
Sve u svemu, političarke, gospodarstvenice, odvjetnice i znanstvenice kao i njihovi muški kolege, odlučili su pozabaviti se jednom aktualnom (neki bi rekli gorućom) temom koja je od značaja ne samo za irsko društvo već za mnoga druga društva u Europi i svijetu. Osim hrvatskog. U Hrvatskoj naime, prema tumačenjima državnog vrha, donedavno uopće nije bilo recesije, a zatim se počela stidljivo pojavljivati da bi ubrzo nakon toga dovela cijeli jedan narod u tropsko voće, da ne kažem, bananu. Da li se itko pozabavio utjecajima recesije, gospodarske i financijske krize, drastičnim padom vrijednosti nekretnina, masovnim gubicima radnih mjesta i sličnim pojavama u našoj okolini? Kako to utječe na, upotrijebit ću meni mrzak pojam, “običnog čovjeka”, neki bi se usudili spomenuti i “običnu ženu”? Osim nekoliko manjih i nezapaženih članaka o tome da sve više žena gubi posao, nisam baš primijetila da se itko u Hrvatskoj želi time pozabaviti. Možda jer bi ih rezultati i rasprave samo podsjetili da situacija u političkom, gospodarskom i financijskom sektoru za žene nije bila povoljna niti prije krize. Ako su poslodavci kod zapošljavanja ženu ispitivali o budućim reproduktivnim planovima i ljubavnom životu, što mislite kakva je sada situacija? Hoće li radije zaposliti kolegu kojega može otpustiti bez problema ili ženu koja bi mogla stvarati probleme sa čuvanjem trudnoće i čestim bolovanjima zbog djece? Nedavni članak o bivšoj zaposlenici MORH-a koja tvrdi da su je u HV-u diskriminirali na nacionalnim i rodnim temeljima, pokazuje da smo još daleko od Europe i njihovih priča o ravnopravnosti bez obzira na bilo koju pripadnost. Stoga mislim da Hrvatska nije u banani već više nekako u ananasu koji je pikav, grub izvana i teško je doći do mekane slatke sredine. U našoj zemlji ne samo da se ne raspravlja o utjecaju krize na društvo i žene koje čine njegovih 51% već to nikome od vladajućih nije niti palo na pamet. Zabranjeno je spominjati recesiju i svi smo već pred vratima EU pa čemu se zamarati sa sitnicama kao što su participacija žena u politici, gospodarstvu ili npr. na Zagrebačkoj burzi?
