Pred saborskim odborima kandidati za pučkog pravobranitelja već su se pojavili prije dva mjeseca, no nakon njihovog predstavljanja odlučeno je napraviti novi krug izbora je vladajući SDP odlučio ne podržati niti jednog kandidata, pa niti jedan nije mogao dobiti većinu glasova. Jedno od obrazloženja koje se čulo jest bilo ono po kojem kandidati nisu dovoljno prepoznati u javnosti kao borci za ljudska prava, pogotovo ne kao prethodna dvojica pučkih pravobranitelja – Ante Klarić i Jurica Malčić.
I na drugi se natječaj javilo pet kandidata koji su bili pred odborima prošli puta. Među 12 kandidata bilo je i suradnika aktualnog pučkog pravobranitelja, odvjetnika, sudaca, djelatnih vojnih osoba… Među njima su bili i oni s bogatim životopisima, ali i onih koji su se, uz obranu ljudska prava, odlučili za promjenu poziva isključivo radi rješavanja egzistencijalnih pitanja.
Silvija Arko Gorski, aktualna savjetnica pučkog pravobranitelja, predstavila je ’empatiju prema građanima kojima su ljudska prava ugrožena’ kao jednu od svojih prednosti u izboru te se u procesu besplatne pravne pomoći obećala zalagati za snažniji angažman odvjetnika, a ne samo udruga koje se bave pravnom problematikom. Njezina kolegica Kristina Gogić zalaže se za osnivanje ispostava Ureda pučkog pravobranitelja u najmanje dva grada – Osijeku i Splitu, kako ljudi mogli doći nadležnima i izravno im se obratiti sa svojim problemima.
Ivana Goranić, inače ravnateljica Pravosudne akademije, također se zalaže za decentralizaciju aktivnosti Ureda pučkog pravobranitelja, te na upit kako bi reagirala na govor mržnje odgovorila kako ‘ne bi čekala da je netko pozove na reakciju. Za Branku Jusufhodžić Kranjac jedan od ključnih problema ljudskih prava u Hrvatskoj jesu prava na zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Virovitički odvjetnik Boris Kozjak predstavio se kao ‘borac za pravdu’ i pohvalio se sa šest dobivenih presuda pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Ustvrdio je i kako je u Hrvatskoj ‘vrlo malo kršenja ljudskih prava’. Jedan od kandidata je i Marko Lapaine, koji je podnio ustavnu tužbu kojom traži privremeni prekid aktualnog postupka izbora pučkog pravobranitelja. Upravo je ta činjenica i zanimala zastupnika Nenada Stazića, jer mu nije bilo jasno zašto se na natječaj javio netko tko smatra da je postupak nezakonit. Lapaine je odgovorio kako ‘mora održati ritam sudjelovanja u postupku, jer bi bilo pogrešno povući se’.
Sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić istaknula se kako se ponovno javila na natječaj za izbor pučkog pravobranitelja ‘ne zbog sebe, nego zbog potpore 15 nevladinih udruga i osobe od ugleda koje stoje iza nje’. Ocijenila je radna i socijalna prava kao najugroženija danas. Kolegica joj sa Županijskog suda u Karlovcu, Dubravka Rudelić ne misli da su kandidati koji ne dolaze iz Zagreba u neravnopravnom položaju. Za predmete koje stoje dugo na sudovima tvrdi kako je to nedopustivo i da se mora reagirati na takvu praksu.
Brigadir Domagoj Sivrić, angažiran u Oružanim snagama RH, uz osmjeh je primijetio kako za njega ‘ne trebaju raditi sigurnosnu procjenu, jer su to učinili drugi, niti mora polagati prisegu, jer ju je položio prije 21 godinu kad je pristupio vojsci’. Požalio se i kako djelatne vojne osobe, osim prava na plaću i glasovanja na izborima, drugih prava nemaju.
Bivša zamjenica pučkog pravobranitelja, danas angažirana u Zajednici hrvatskih županija, Marta Vidaković Mukić smatra kako ‘ispunjava sve, ali sve uvjete za pučkog pravobranitelja’. Po njoj, ozbiljnije bi se i brže trebalo reagirati na masovne pritužbe građana. Ocijenila je medije kao najvažnijeg saveznika pravobranitelja te ukazala na nužnost otvaranja tog ureda javnosti.
Lora Vidović, predstojnica ureda UNICEF-a u Hrvatskoj, ukazuje kako uloga pučkog pravobranitelja mora biti i proaktivna i reaktivna. Za hrvatske zakone je rekla kako su dobri, ali ‘provedba kaska’. Na upit o aktualnom problemu uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, ocijenila je kako u tom slučaju ‘uloga i prava roditelja nisu smanjena i prekršena’.
Posljednja od kandidata, sutkinja iz Hrvatske Kostajnice Renata Žličarić osvrnula se na predavanje Judith Reisman na Fakultetu političkih znanosti, rekavši kako je trebao reagirati pučki pravobranitelj i zaštititi predavačicu za koju je rekla da ‘ima pravo na drugačije mišljenje’. Za polemiku oko zdravstvenog odgoja rekla je kako je propust pravobraniteljice za djecu, jer se nije oglasila o tome.
Već sutra sastat će se Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te dati svoje prethodno mišljenje o kandidaturama Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Nakon toga će odluka o najmanje dvoje kandidata koji su ušli u najuži krug biti proslijeđen Saboru na glasovanje. ‘Ovoga puta imamo malo širu i bolju mogućnost izbora, nego prošli put. Najavljivalo se kako bismo prije kraja veljače trebali dobiti novog pučkog pravobranitelja, no to će očito biti puno prije toga’, potvrdio je Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Aktualni pučki pravobranitelj Jurica Malčić osam je godina na toj dužnosti i njegov mandat traje do onog trenutka kad se izabere njegov nasljednik, odnosno nasljednica.
