U fokusu

Panel u Rijeci

Antirodni pokreti: istraživanja i otpor

U petak, 14 lipnja 2024. u Paviljonu riječke tržnice Brajda održan je panel „Antirodni pokreti: istraživanja i otpor“ u organizaciji inicijative Kino Katarina.

panel_antirodni_pokreti

Foto: Kino Katarina/Tanja Kanazir

Cilj je bio potaknuti javnu raspravu o antirodnim pokretima. Predstaviti aktualne i već poznate mobilizacije ove vrste, ali diskutirati i o mogućnostima otpora. Uz to, predstavljeni su rezultati recentnih istraživanja koja se u Hrvatskoj provode na ovu temu.

U panelu su sudjelovale Tanja Vučković Juroš (Odsjek za sociologiju, FFZG), Ana Lovreković (fAKTIV), Ana Jurčić (Dodirni mi koljena), Hrvoje Šimičević (Novosti) i Maja Gergorić (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Moderatorica je bila Marta Baradić.

U otprilike dva sata trajanja panela okupljena je – i iznimno brojna – publika mogla slušati o tome što su antirodni pokreti, kada su nastali, kako funkcioniraju te kako utječu na prava žena, LGBTIQ+ osoba i društvo u cjelini.

Početak antirodne mobilizacije u Hrvatskoj

Gergorić je navela 2000.-e kao period početka antirodne mobilizacije kakav je prisutan i danas. Kazavši da je u Hrvatskoj vrijeme aktivnog djelovanja antirodnih pokreta vezano za pokušaje uvođenja spolnog odgoja u škole (2006.). Na to se nadovezala i Vučković Juroš koja je pojasnila da je antirodna mobilizacija roditelja školske djece vezana uz činjenicu roditeljskog osjećaja nemanja kontrole nad svijetom u kojem im djeca žive. Kao i kanaliziranja raznih neizvjesnosti koje roditelji mogu osjećati vezano za svoju djecu u pravcu seksualnog odgoja kao neprihvatljivog sadržaja.

Foto: Kino Katarina/Tanja Kanazir

Napadi na prava žena i LGBTIQ+ osoba

Šimičević je govorio o svom novinarskom istraživanju Agende Europe, međunarodne ultrakonzervativne komunikacijske i logističke platforme u čijem radu sudjeluju i predstavnici/e iz Hrvatske. Tako je u njoj sudjelovala i primjerice Željka Markić. Cilj platforme je umrežavanje i globalno provođenje antirodnih agendi. Odnosno, ograničavanje ili dokidanje svih dosega dosadašnje borbe za reproduktivna prava žena, kao dosega i borbe za prava LGBTIQ+ osoba, rekao je Šimičević.

Napad na reproduktivna prava žena, nastavila se Lovreković, vidljiv je u brojnim aktivnostima. Jedna od njih je i priziv savjesti liječnika. Odnosno, propust bolnica da osiguraju u svojoj instituciji obavljanje ovog medicinskog zahvata i uz iskazane prizive savjesti. Lovreković je napomenula i da je cijena pobačaja svakako faktor koji otežava dostupnost ovog medicinskog zahvata.

Na koncu, pitanje otpora i obrana javnog prostora bile su teme Ane Jurčić koja je pozvala na oprez i svijest o tome da stečena prava valja braniti i direktnim akcijama različitih nekonzervativnih aktera.

Publika se uključila u raspravu tijekom zadnjih pola sata panela. Sudeći prema angažmanu publike i broju okupljenih, otpor se antirodnim pokretima ozbiljno promišlja.