VESNA PUSIĆ
*datum i mjesto rođenja: 25. ožujka 1953., Zagreb
*zanimanje: sveučilišna profesorica
*radno mjesto: Filozofski fakultet, Hrvatski sabor
*obrazovanje: doktorica sociologije
Kandidatura potpredsjednice HNS-a dr. Vesne Pusić na predstojećim predsjedničkim izborima nije nikoga iznenadila, budući da je aktivizam dio njezinog obiteljskog naslijeđa
Vesna kao kći oca akademika Eugena Pusića i sestra Zorana Pusića, aktivista utjecajnih nevladinih udruga teško da je Pusić uopće mogla izbjeći burne političke vode.
Još je kao gimnazijalka bila potpredsjednica Sabora učenika srednje škole, koji je bio alternativa Socijalističkom savezu omladine. Organizacija je ugašena nakon pada Hrvatskog proljeća.
Nakon završene osnovne škole, Vesna je završila jezičnu gimnaziju u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Nakon mature, otputovala je u Chicago gdje je njezin otac predavao na sveučilištu. Povratkom u Zagreb 1971., upisala je na Filozofskom fakultetu sociologiju i filozofiju. Budući da, po završetku studija, nije uspjela dobiti mjesto asistenta na sociologiji u Zagrebu, pod obrazloženjem da nije marksist, prihvatila je poziv iz Ljubljane.
Suosnivačica prve feminističke grupe
‘Ključnim događajem u svom životu smatram kad me je 1976. prof. Veljko Rus pitao bi li htjela raditi kod njega na jednom europskom projektu na Institutu za sociologiju u Ljubljani na istraživanju o industrijskoj demokraciji’, prisjeća dr. Pusić. Dvije godine poslije ipak dobila je posao asistenta na Katedri za sociologiju FF-a u Zagrebu. Iz toga razdoblja (1978.) Pusićeva je ostala upamćena i kao suosnivačica prve feminističke grupe u SFRJ ‘Žena i društvo’, što nije bilo po volji službenoj politici.
Pismom tražila Tuđmanovu ostavku
Početkom 90-ih završila je istraživanje o načinu upravljanja 18 najuspješnijih hrvatskih industrijskih tvrtki. Nakon toga je napisala analizu menedžerske elite kao možebitne buduće hrvatske političke elite.
Vesna Pusić redovna je profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predaje sociologiju politike i teoriju industrijske demokracije.
U politici nije bila jako aktivna početkom demokratskih promjena. Podržavala je Koaliciju narodnog sporazuma koja je na prvim izborima doživjela fijasko.
Snažniji politički angažman počinje s nevladinim projektom za promicanje demokracije’ Erazmus Gildu u kojemu postaje direktorica organizacije i pokreće i časopis ‘Erazmus’.
Osnivači Gilde radikalno su kritizirali način vladavine predsjednika Franje Tuđmana. Pusićeva je, uz grupu intelektualaca, supotpisnica pisma kojim se javno od predsjednika Tuđmana tražila ostavka.
Nasljednica Savke Dabčević – Kučar
Vesna Pusić se u politiku aktivno uključila 1997., kad se priklonila HNS-u Savke Dabčević Kučar. Na izborima 3. siječnja 2000. godine ‘kroz iglene uši’ je prošla u Sabor na listi HNS- a. Pa ipak, za samo nekoliko mjeseci je izabrana za predsjednicu HNS-a.
Godine 2005. ujedinili su se njezin HNS i LIBRA u Hrvatsku narodnu stranku – liberalne demokrate. Stranka je ojačala i postala po treća po jačini u državi. Pusićeva je 2006. postala i potpredsjednica Europske liberalne i reformističke stranke (ELDR-a).
Uz stranačke, u Saboru ima i važnu dužnost predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Unatoč tradiciji da se na to mjesto imenuje predsjednika najjače oporbene stranke, bivši premijer Sanader je, nakon prošlih parlamentarnih izbora, iskoristio Pusićevu kako bi na europskim poslovima izbjegao utjecaj šefa opozicije Zorana Milanovića.
VESNA ŠKARE-OŽBOLT
*datum i mjesto rođenja: 20. lipnja 1961, Osijek
*zanimanje: odvjetnica
*radno mjesto: odvjetnički ured, Gradska skupština Velike Gorice
*obrazovanje: Pravni fakultet (pravosudni ispit)
Predsjednica DC-a i gradska vijećnica Velike Gorice, Vesna Škare-Ožbolt široj javnosti postala je poznata kao glasnogovornica i zamjenica predstojnika Tuđmanova ureda. Simpatije građana zadobila je uspješno provedenom mirnom reintegracijom istočne Slavonije, koju uporno ističe u svojoj kampanji vjerujući valjda da će to građani znati honorirati na biralištima
Osječanka, dalmatinsko-primorskih korijena, Vesna Škare – Ožbolt rođena je u obitelji majke profesorice i oca poslovođe u Nami. U rodnom gradu je završila osnovnu, glazbenu (klavir) i srednju školu – društveno usmjerenje. Bila je odlična učenica, uvijek se nametala kao vođa te je okupljala drugu djecu.
Odlične ocjene nastavila je nizati i u srednjoj školi, ‘ležali’ su joj društveni predmeti, posebno povijest, bila je fascinirana poviješću starog Egipta i Rima. No, u 3. razredu srednje škole u njoj se dogodio preokret – počela se zanimati za društvene i političke događaje. Najviše ju je zanimao odnos između Hrvata i Srba jer je došla u sukob s jednim profesorom, koji je nametao srbizme. Počela je sloviti kao buntovnica.
Nakon srednje škole u Osijeku je upisala pravo, dala prvu godinu, a onda nastavila studirati u Zagrebu.
Šutnjom od nezaposlene volonterke do Sabora
Diplomirala je 1985., ali dvije godine nije mogla naći posao. Kratko vrijeme je volontirala na Okružnom sudu u Osijeku. Međutim, za dvije godine posrećilo joj se. Primili su je na mjesto pripravnika u republičkom protokolu Izvršnog vijeća Sabora. Godinu dana su je provjeravali te je, konačno, 1987. dobila posao, uglavnom zbog dobrog poznavanja engleskoga jezika, ali i zbog toga što je znala šutjeti, budući da nije bila članica SK.
Do kraja odana Tuđmanova suradnica
U međuvremenu je položila državni pravosudni ispit i radila na pravnoj problematici u inozemnom protokolu.
Nakon dolaska na vlast, predsjednik Tuđman ju je primijetio kao žustru osobu bez kompleksa, osvojila ga je i do kraja njegovog života ostala jedna od najbližih suradnica prvog hrvatskog predsjednika.
Početkom 90-ih počela je raditi na otvaranju ureda RH u inozemstvu. Potom postaje savjetnica za odnose s javnošću Uredu predsjednika, glasnogovornica te na koncu zamjenica predstojnika Ureda predsjednika i savjetnica dr. Tuđmana.
Krajem Domovinskog rata bila je imenovana za nositeljicu procesa mirne reintegracije istočne Slavonije. Misiju je uspješno obavila pa postaje i potpredsjednica HDZ-a i savjetnica predsjednika Tuđmana za politička pitanja. Uz Tuđmana je ostala do kraja njegova života.
Političko osamostaljenje ministrice pravosuđa
Nakon što Tuđman umire krajem 1999., HDZ gubi izbore na početku 2000. – te, a Vesna Škare-Ožbolt, zajedno s Matom Granićem stvara Demokratski centar i postaje zastupnica u Saboru. Vrlo brzo je postala i predsjednica stranke DC-a, istisnuvši Matu Granića. Na parlamentarnim izborima 2003. pobjeđuje HDZ, a Vesna Škare-Ožbolt postaje ministrica pravosuđa zbog koalicijskog dogovora. Dvije godine poslije, u veljači 2006., Ivo Sanader ju je smijenio zbog tobožnjeg ‘curenja informacija’, s zapravo zbog njezine upornosti da se odupre političkom izboru sudaca i predsjednika sudova.
Nakon odlaska iz Banskih dvora otvara odvjetničku kancelariju i nastavlja voditi svoju stranku DC koja značajnije rezultate postiže još samo u Velikoj Gorici.
