Danas je Hrvatski sabor sa 85 glasova “za”, 34 glasa “protiv” i 4 glasa “suzdržan” donio Zakon o registru birača. Odredbom iz članka 64. tog Zakona propisano je:
“Osobe koje su do stupanja na snagu ovog Zakona pravomoćnim rješenjem nadležnog suda u potpunosti lišene poslovne sposobnosti, smatrat će se biračima te će se upisati u registar birača.”
Nadalje, sam Zakon više ne predviđa nikakva ograničenja biračkog prava osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, čime je Republika Hrvatska počela proces usklađivanja svojeg izbornog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.
Iako je Vlada Republike Hrvatske u prvom čitanju predložila individualizirani pristup lišenju biračkog prava na način da bi se u posebnom postupku ispitala sposobnost svake osobe s invaliditetom za ostvarivanje biračkog prava, udruga Sjaj, GONG i Udruga za samozastupanje te Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom protivili su se tom prijedlogu jer je bio protivan Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Našoj zajedničkoj inicijativi da se osobama potpuno lišenim poslovne sposobnosti u potpunosti i bez ograničenja omogući biračko pravo punu podršku dalo je Ministarstvo socijalne politike i mladih. Slijedom ovih aktivnosti, Vlada Republike Hrvatske predložila je u drugom čitanju tekst Zakona kojim su uvaženi naši argumenti te je omogućen upis osoba potpuno lišenih poslovne sposobnosti u registar birača. Tako će na slijedećim lokalnim izborima najmanje 16.355 osoba koje su trenutno lišene poslovne sposobnosti, moći ostvariti svoje biračko pravo i odabrati svoje predstavnike u lokalnim vlastima.
S obzirom na navedeno, s danom stupanja na snagu Zakona o registru birača, udruga Sjaj povući će prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o popisima birača s obzirom da će taj propis biti izvan snage. No, zadržat će se prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, s obzirom da predstoji izmjena tog zakona s time da je pored aktivnog potrebno omogućiti osobama koje su lišene poslovne sposobnosti omogućiti i pasivno biračko pravo.
Ova povijesna odluka Hrvatskog sabora znak je političke volje za ozbiljne reforme u području zakonodavstva koje se tiče osoba s invaliditetom, te se očekuje da će se i nadalje usklađivati zakonski propisi i praksa u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.
