Od ovog siječnja žrtvama nasilja, pogotovo onima koje su pretrpjele obiteljsko nasilje ili uhođenja, jamčit će se bolja zaštita u svim državama članicama EU-a. Novim je pravilima utvrđeno da će se sudske zabrane, zaštita i nalozi izdani u jednoj državi članici sada brzo i jednostavno priznati diljem EU-a putem jednostavne potvrde.
Prava žrtava nasilja sada će biti zajamčena i izvan njihovih zemalja, gdje god se nalazili u Europi, izjavila je Věra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova. Procjenjuje se da je u EU-u svaka peta žena suočena s nasiljem u određenom trenutku života, a za fizičko nasilje često je odgovorna neka bližnja osoba, poput partnera.
Osoba koja je pretrpjela nasilje u obitelji moći će se osjećati sigurno kada putuje izvan svoje matične države jer je dovoljno prenijeti nalog kojim je zaštićena od počinitelja. Prije su žrtve morale proći složene postupke kako bi njihova zaštita bila priznata u drugim državama članicama EU-a, a trebalo je pokrenuti i sam postupak certificiranja u svakoj državi. Sada će ti nalozi za zaštitu biti priznati u svim državama članicama EU-a, što znači da će osoba koja je pretrpjela nasilje moći putovati a da pritom neće morati prolaziti mukotrpne postupke.
Novim se postupkom podrazumijeva da žene ili muškarci koji su žrtve nasilja mogu računati na zaštitu koju zaslužuju. Te osobe moći će živjeti u nekoj drugoj državi članici EU-a ili otići na odmor a da se pritom neće morati bojati za svoju sigurnost, dodala je Věra Jourová.
Novi se mehanizam sastoji od dva odvojena instrumenta: Uredbe o međusobnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima i Direktive o Europskom nalogu za zaštitu.
Zajedno, tim dvama instrumentima osigurat će se da sve žrtve nasilja mogu dobiti naloge za svoju zaštitu koji će biti priznati u svim državama članicama EU-a. Mehanizmima se odražavaju razlike u nacionalnim zaštitnim mjerama država članica, a koje mogu biti građanske, kaznene ili upravne prirode. Pravilima će se zajedno osigurati slobodan protok najuobičajenijih vrsta zaštitnih mjera unutar EU-a.
Potrebna veća potpora žrtvama
Potreba za potporom i zaštitom žrtava očituje se i u izvješću koje je danas objavila Agencija EU-a za temeljna prava, a u kojem je zaključeno kako su u EU-u potrebne službe za pružanje ciljane potpore žrtvama. Unatoč poboljšanjima u mnogim državama članicama još postoje poteškoće s kojima se suočavaju službe za pružanje potpore žrtvama. Posebni prijedlozi za poboljšanje uključuju osiguravanje da žrtve imaju pristup službama za pružanje ciljane potpore, uključujući potporu i savjetovanje nakon traumatičnog iskustva, uklanjanje birokratskih prepreka za žrtve u pogledu pristupa pravnoj pomoći te osiguravanje da su osobe upoznate sa svojim pravima i raspolažu s informacijama o uslugama koje su na raspolaganju.
Europska komisija zalaže se za poboljšanje prava 75 milijuna osoba koje postanu žrtve kaznenih djela svake godine. U 2012. donesena je Direktiva EU-a o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela (IP/12/1066) koja će za države članice postati obvezujuća do 16. studenoga 2015. Mjerama kao npr. nalozi za zaštitu na čitavom području EU-a koji se primjenjuju od nedjelje, odnosno minimalna prava žrtava, Europska komisija ulaže napore radi jačanja prava osoba koje su postale žrtve kaznenih djela, neovisno o tome odakle su i gdje u EU-u postanu žrtve kaznenih djela.
