Duga je povijest patrijarhata u Brazilu, ali internet i društvene mreže pokazale su se snažnim saveznicima u borbi za prava žena.
Kada je 12-godišnja natjecateljica na brazilskom juniorskom Masterchefu postala metom seksualno eksplicitnih tweetova, žene i djevojke su okupirale društvene mreže kako bi podijelile svoja iskustva o tome kad su prvi puta bile seksualno maltretirane ili napadnute. #MeuPrimeiroAssedio – što u prijevodu znači “moje prvo uznemiravanje” – u pet dana je na Twitteru bio upotrijebljen više od 82 000 puta.
Nevladina organizacija pod nazivom Think Olga, posvećena osnaživanju žena putem informiranja, bila je jedna od začetnica te kampanje. Nastala 2013. kao blog, Think Olga je narasla u društveni fenomen odgovoran za pojavljivanje rasprava o ženskim pravima na mainstream medijskoj i društvenoj sceni. Brojne članice kampanje žele se uključiti u borbu protiv mizoginije koja je, tvrde, prisutna kod većine brazilskog stanovništva. Ističu činjenicu da je abortus još uvijek tretiran kao zločin, s iznimkom slučajeva u kojima se radi o silovanju ili pojavi anencefalije kod fetusa. U listopadu je legislativom ratificiran zakon kojim se žrtvama silovanja ograničava pristup piluli za jutro poslije, dok je tema eseja na državnom ispitu u srednjim školama – u kojemu se od učenika/ica tražilo da pišu o velikoj raširenosti nasilja prema ženama u Brazilu – izazvala podjednako jaku reakciju i od desno orijentiranih katoličkih zakonodavaca, i od sveučilišnih krugova, i od studenata/ica. Pitanje se smatralo kontroverznim, ljevičarskim i feminističkim.
Samo 397, od sveukupno 5565 samoupravnih općina u Brazilu, ima specijalizirane policijske postaje koje su prilagođene obradi slučajeva u kojima su počinjeni zločini protiv žena, pa su žrtve seksualnog nasilja pri registraciji često prisiljene umjesto s policajkama razgovarati s policajcima, koji se s njima možda ne znaju ophoditi na odgovarajući način. Nisu rijetki ni slučajevi u kojima se za zločin okrivljuje žrtva; službena policijska web-stranica sugerira ženama da ne hodaju same po loše osvijetljenim ulicama kako bi izbjegle takve napade.
Organizaciju Think Olga osnovala je Juliana de Faria, novinarka iz São Paula, koja je stvorila i #ChegaDeFiuFiu (bez dobacivanja ženama) – još jednu akciju koja je promijenila pravila igre približivši javnosti problem uličnog uznemiravanja žena.
Prema online istraživanju koje je na uzorku od 8000 žena i djevojaka provela nevladina organizacija Think Olga, 98 posto ispitanica bilo je izloženo nekom od oblika seksualnog uznemiravanja. Istraživanje je pokazalo i to da je 90 posto ispitanica zbog straha od seksualnog uznemiravanja promijenilo način na koji se odijevaju izvan kuće, a 81 posto je iz istog razloga odustajalo od posjećivanja određenih mjesta ili sudjelovanja u nekim društvenim aktivnostima.
Zbog poražavajućih rezultata, Think Olga je pokrenula online kampanju s ciljem edukacije muškaraca i žena o problemu uličnog uznemiravanja žena, te da ih bolje upozna s načinom na koji to utječe na svakodnevicu žena. “Kako bismo bi svi zajedno došli do nekog rješenja, prvi je korak bio objasniti javnosti da su “dobacivanja” ženama na ulici problem”, ističe De Faria.
De Fariji je bilo važno potaknuti ljude da shvate kako takva dobacivanja nisu komplimenti nego manifestacija mnogo kompleksnijih problema ukorijenjenih u društvu.
Iako su joj kroz cijeli taj proces često prijetili, De Faria nije odustala i sada Chega De Fiu Fiu ima kartu seksualnog uznemiravanja koja u cijeloj zemlji ženama daje mogućnost da označe područja na kojima su se osjećale maltretiranima. U suradnji s uredom državnog odvjetništva savezne države São Paulo, ta se karta distribuira po mreži gradskog javnog prijevoza.
Think Olga se ne bavi usključivo problemima seksualnog nasilja. Ova organizacija se bavi i zastupljenošću žena u akademskim i znanstvenim krugovima i nastoji promovirati stručnjakinje. Kampanja Intervjuiraj ženu inicirana je nakon što je De Faria otkrila podatke objavljene u New York Timesu o premaloj zastupljenosti žena kao izvora informacija u medijima.
“Mogle smo napisati dugačak blog o svojoj tuzi i ogorčenju, ali umjesto toga odlučile smo stvoriti platformu na kojoj se svaka osoba može registrirati kao potencijalan izvor, a pristup mogu imati i novinari”, kaže De Faria.
“Shvatila sam da se žene oko mene vjerojatno boje kao i ja pješačiti same po mraku.”
Babi Souza
Think Olga nije jedina grupa koja se suprotstavlja opresiji žena u Brazilu. Facebook stranicu Vamos Juntas (Idemo zajedno) pokrenula je Babi Souza, novinarka i samoprozvana feministkinja iz Porto Alegrea. Pokret potiče žene da priđu jedna drugoj kad hodaju same. “Kad sam jedne noći pješačila kući sama, shvatila sam da se žene oko mene vjerojatno boje kao i ja pješačiti same po mraku. To me podsjetilo da se najviše bojimo seksualnog nasilja. Samo žena razumije kako je to osvrtati se preko ramena i osjetiti olakšanje kad shvatimo da je osoba koja hoda iza nas isto žena”, dodaje Souza.
Pomoću crowdfundinga i jedne tehnološke tvrtke, Vamos Juntas pokrenula je mobilnu aplikaciju na kojoj žene mogu označiti loše osvijetljene ulice, opasna mjesta i područja u kojima su bile uznemiravane ili napadnute. Pomoću prikupljenih podataka, aplikacija im sugerira sigurnije rute. Souza aplikaciju zove “Waze zlostavljanja”, po uzoru na popularnu aplikaciju za navigaciju u prometu.
Žene s razlogom koriste internet i društvene mreže u borbi za svoja prava u Brazilu, kaže Ana Lucia Keunecke, voditeljica pravnog i poslovnog odjela Artemisa, nevladine organizacije koja već deset godina radi na iskorijenjivanju nasilja nad ženama.
“Suci, članovi parlamenta, političari i izvršni direktori nisu ni svjesni međunarodnih ugovora o rodnoj jednakosti koje je Brazil potpisao”, ističe Keunecke. “Čak ni odvjetnici ne znaju da se takvi ugovori mogu koristiti kad se sudovima podnose molbe”.
Iako stanje izgleda zabrinjavajuće, ove je godine u Brazilu 63 900 žena prijavilo nasilje u obitelji – 40 posto više nego prošle godine, a to je i svojevrstan pokazatelj da su kampanje na društvenim mrežama snažan saveznik u borbi za prava žena.
Prevela i prilagodila Petra Kos
