Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje uputio je političkim strankama pismo s ciljem informiranja istih o stupanju na snagu sankcija iz Zakona o ravnopravnosti spolova.
Njihovo pismo prenosimo u cijelosti:
Pred nama su lokalni izbori na kojima će se po prvi puta primjenjivati sankcije iz Zakona o ravnopravnosti spolova donesenog 2008. godine. Sankcije stupaju na snagu nakon devetogodišnje odgode koja je imala za cilj omogućiti političkim strankama vrijeme za unaprjeđenje sudjelovanja žena u političkim procesima. Na lokalnim izborima u svibnju 2017. godine političke stranke će za svaku listu na kojoj nije zastupljeno najmanje 40% pripadnika/ca podzastupljenog spola (članak 12. i članak 15.) platiti novčane kazne – 20.000 kuna za listu za općinsko vijeće, te 40.000 kuna za listu za gradsko vijeće odnosno županijsku skupštinu (članak 35.).
Posljednjih 15 godina politička participacija žena u RH stagnira s tendencijom pogoršanja usprkos zakonskim rješenjima koja su imala za cilj unaprijediti broj žena koje sudjeluju u procesima odlučivanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Na posljednjim lokalnim izborima 2013. godine na kandidacijskim listama za županijske skupštine bilo je 2747 žena čime je zastupljenost žena na kandidacijskim listama iznosila 32%. Usprkos rastu broja kandidiranih žena u odnosu na 2009. godinu, udio osvojenih mandata u županijskim skupštinama za žene pao je sa 23 na 21 posto. Najviše je žena izabranih u županijsku skupštinu Istarske županije i Varaždinske županije te gradsku skupštinu Grada Zagreba, a najmanje u županijsku skupštinu Zadarske županije
Na nacionalnoj razini postojao je trend laganog rasta zastupljenosti žena na izbornim listama za parlamentarne izbore, ali izbori 2015. i 2016. godine prekinuli su taj trend te je došlo do negativnog preokreta u području sudjelovanja žena u Hrvatskom saboru. Nacionalni su izbori 2015. godine doveli do najmanjeg broja žena u Saboru u zadnjih 10 godina, a izbori 2016. godine još su otišli dodatni korak unazad i vratili političku participaciju žena na stanje iz 90ih godina prošlog stoljeća. Iako se generalno čini da je rodna kvota ispoštovana na kandidacijskih listama, došlo je do malog broja žena koje su ujedno i osvojile mandat (samo 15,23 posto 2015. godine i 12,5 posto 2016. godine). Od nepoštivanja rodnih kvota na kandidacijskim listama, stavljanja najvećeg broja žena na donju polovicu izbornih lista odakle nemaju realnu šansu osvojiti mandat u Saboru te činjenicu da su manje stranke te koje su većinom poštivale rodne kvote (za razliku od većih stranaka) nije iznenađujuće da je broj žena u Hrvatskom Saboru izuzetno mali te je svrstao RH među najlošije zemlje u Europskoj Uniji po pitanju političke participacije žena u parlamentima.
Nadamo se da ćete preuzeti odgovornost i prilikom kreiranja izbornih lista provoditi odredbe Zakona te tako doprinjeti ravnopravnosti spolova i demokratskom razvoju Republike Hrvatske.
