U povodu najavljenog usvajanja Vladine uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću, što je zbog prigovora pojedinih udruga bilo odgođeno, predstavnici četiriju udruga u utorak su pred Banskim dvorima održali konferenciju za novinare s koje su apelirali da se zbog dodjeljenih 7 posto sredstava “udrugama na meti javnih napada” ne smanjuje 70 posto sredstava svim ostalim udrugama.
Najviše sredstava za ranjive skupine
“Zbog sedam posto proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, dodjeljenog organizacijama koje su na meti javnih napada, prijeti se rezanjem čak 70 posto ukupnog proračuna Nacionalne zaklade u 2016., odnosno da se sredstva od 50 milijuna kuna smanje za 30 milijuna”, rekla je članica Vladina Savjeta za razvoj civilnog društva Mirela Travar.
Od ukupnog proračuna Nacionalne zaklade 44 posto sredstava namijenjeno je za ranjive skupine (osobe s invaliditetom, branitelje, djecu), 21 posto za udruge koje se bave obrazovanjem, mladima i kulturom, 10 posto za one koje skrbe o okolišu, održivom razvoju i održivoj ekonomiji, te isto toliko za udruge koje promiču razvoj zajednice, volonterstvo i razvojnu pomoć.
Udruge koje promiču demokratizaciju i ljudska prava dobile bi osam posto sredstava nacionalne zaklade, a sedam posto udruge koje se napada, rekla je Travar. Također je poručila kako se ne slažu s neargumentiranim etiketiranjem organizacija koje su iznimno važne za izgradnju demokracije i ljudskih prava u Hrvatskoj.
Urušavanje besplatne pravne pomoći, volonterskih centara, skloništa…
Nacionalna zaklada ključna je zbog operativnih i infrastrukturnih potpora koje osigurava velikom broju organizacija, za programe za osobe s invaliditetom, manjine, marginalizirane, mlade i druge društvene skupine. Smanjenjem sredstava urušili bi se sustavi kao što su npr. besplatna pravna pomoć, volonterski centri, skloništa za beskućnike, centri za rehabilitaciju i slično, upozorila je Ivana Kordić iz Hrvatske mreže volonterskih centara.
Također bi se ugrozili kapaciteti za povlačenje sredstava iz EU-a organizacijama koje tim putem u domaći proračun donose značajna sredstva. Osim toga, udruge zapošljavaju ljude, primjerice da bi educirali volontere, davali bespravne pravne savjete i sl., naglasila je Kordić.
Dražen Šimleša iz udruge Zelena mreža aktivističkih grupa, koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih tehnologija graditeljstva i dizajnere pernakulture, kaže da bi se smanjivanjem sredstava u pitanje dovele brojne korisne aktivnosti njegove udruge, poput edukacije kako sačuvati biljno sjeme ili pak izgraditi solarni sustav za svoje domaćinstvo. U 2014. godini prihodi udruge bili su 922.437 kuna, od toga je na troškove zaposlenih otišlo oko polovice.
Smanjenje sredstava i za gluhoslijepe
Sanja Tarczay iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, koja okuplja 360 članova, upozorila je da ta udruga nije u sustavu saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, pa bi ih najavljeno smanjenje novca iz Zaklade itekako pogodilo.
Na pitanje bi li udruge koje skrbe o osobama s invaliditetom trebale dobiti statutus udruga od posebnog interesa, kao što je predloženo, Tarczay je odgovorila da se može razmišljati i u tom pravcu. No, ostali nazočni predstavnici udruga ustrajali su na stavu da udruge civilnog društva ne treba dijeliti jer je civilno društvo jedan od temeljnih stupova demokracije i društvenog razvoja.
Mirela Travar također je podsjetila da je Hrvatski sabor usvojio državni proračun u kojem je prihvaćeno povećanje sredstava za rad Nacionalne zaklade za 5 posto, te je apelirala na Vladu da najavljenom uredbom ne derogira odluku Sabora.