Njemački državljanin kurdskog podrijetla gospodin Murat Catulay uhićen je na temelju međunarodne tjeralice, a zbog izručenja Turskoj, dok je s obitelji ljetovao u Hrvatskoj i već se tjedan dana nalazi u ekstradicijskom pritvoru splitskog zatvora, navodi se u priopćenju Centra za mirovne studije koje prenosimo u cijelosti.
“Centar za mirovne studije upozorava kako Hrvatska ne smije odstupiti od zaštite temeljnih ljudskih prava i izručenjem ugroziti život osobe koja je u Njemačkoj ostvarila zaštitu radi političkog progona.
Recentna događanja u Turskoj, gdje turske vlasti uhićuju na tisuće političkih neistomišljenika i žele uvesti smrtnu kaznu, kao i turska derogacija obveza Europske konvencije o ljudskim pravima, navodi na zaključak kako postupak koji bi optuženi imao u Turskoj, ukoliko bi bio izručen, ne bi bio pravičan. Europa je konvencijom usvojila određene civilizacijske standarde kojima se propisuje zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne te svaki sudac koji odlučuje u ovom slučaju mora dati odgovor bi li došlo do takvih postupaka u slučaju izručenja uhićenog Turskoj. Izručenje bi u ovom slučaju bilo protivno i pravnom principu zabrane vraćanja, koje je prepoznato i zajamčeno brojnim međunarodnim dokumentima, a koji osobu štiti od vraćanja u zemlju gdje bi njen život bio ugrožen.
Također, CMS podsjeća i da je Kurd Murat Catulay, koji se već tjedan dana nalazi u ekstradicijskom pritvoru splitskog zatvora, građanin Njemačke, nakon što je prije 15 godina dobio azil zbog političkog progona i mučenja u Turskoj. CMS poziva hrvatske institucije na oprez i da, osim ispitivanja formalno-pravnih uvjeta za izručenje, nužno ispitaju i materijalno-pravne pretpostavke u skladu sa svojom ulogom u pravnom sustavu jer ovo ne bi bio prvi slučaj iskorištavanja međunarodne tjeralice Interpola za nastavak političkih progona. U Hrvatskoj smo svjedočili više slučajeva zahtjeva za izručenjem osumnjičenih za terorizam, koji su slučajno ili ne bili baš iz Turske, a koji su se po provedenom postupku pokazali zloupotrebom sustava i kršenjem prava izbjeglica.
Zbog takvih situacija prošle godine Interpol je promijenio načine svoga postupanja u slučaju tzv. crvenih upozorenja, na način da omogućava brisanje crvenih tjeralica kod slučajeva u kojima država porijekla izbjeglica zatraži izručenje od države u kojoj se izbjeglica zatekao, ali ne od države u kojoj uživa azil. Naime, već u preporukama Centra za mirovne studije izloženima na poziv Interpola, upozoreno je da na taj način izbjeglice niti ne znaju da su na međunarodnoj tjeralici te su izloženi pravnoj nesigurnosti i riziku od vraćanja u zemlju u kojoj bi im život i sigurnost bili ugroženi ukoliko napuste granice države koja im je dala utočište.
Centar za mirovne studije stoga izražava nadu da će Hrvatska postupiti u skladu s postojećim pravnim propisima i dostignutim civilizacijskim normama i neće izručiti osobu u nesigurnost turskog pravnog sustava, osobito uzimajući u obzir činjenicu statusa izbjeglice osobe protiv koje se vodi postupak za izručenje”, prioćili su iz Centra za mirovne studije.
