U fokusu

Dan žena u Zagrebu

Uz sada već uobičajen folklor – cvijeće i bombonjere – te uobičajenu frazeologiju kojom se damama, ljepšem, nježnijem i slabijem spolu čestita njihov dan, desila se povodom dana žena i pokoja ozbiljna i značajna manifestacija lišena seksizma, ali i pokoja politička manipulacija. U ponedjeljak je održan performans “Neraskidive niti: Radnice u kulturi za radnice  u tekstilnoj industriji”.

Dan žena u Zagrebu

Uz sada već uobičajen folklor – cvijeće i bombonjere – te uobičajenu frazeologiju kojom se damama, ljepšem, nježnijem i slabijem spolu čestita njihov dan, desila se povodom dana žena i pokoja ozbiljna i značajna manifestacija lišena seksizma, ali i pokoja politička manipulacija.

{slika}

 

U ponedjeljak je održan performans “Neraskidive niti: Radnice u kulturi za radnice  u tekstilnoj industriji” koji  je osmislila Lenka Udovički u dramaturškoj suradnji s Natašom Govedić. Tijekom performansa dvanaest radnica “Kamenskog” govorilo je  o izgnanstvu sa tržišta rada na Zavod za zapošljavanje, i kako piše Maja Hrgović u Novom listu performans je “upravo neizdrživo emotivan prikaz devastacije ljudskog dostojanstva: od početka  do kraja ovaj jednosatni, vizualno i sadržajno bujni scenski nastup prati  se s knedlom u grlu, s toplom empatijom prema sudbinama onih koje  su danas simbol borbe za radna prava žena.”. Nakon performansa Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u suradnji s tri ženske sindikalne grupe – Ženskom sekcijom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Odborom žena Nezavisnih hrvatskih sindikata te Koordinacijom Žena Hrvatske udruge sindikata, organizirala je okrugli stol pod nazivom “Fleksigurnost – Siguran i kvalitetan rad za žene?” na kojem je između ostalog konstatirala da nažalost dobri zakoni nisu uvijek garancija ostvarenja ženskih prava.

 

{slika}

{slika}

{slika}

 

Sindikalistice i predstavnice ženskih NGO-a u utorak su pak potpredsjedniku  Vlade Slobodanu Uzelcu predale listu sa 13 zahtjeva za poboljšanje radnog položaja žena, koje su između ostalih podržale i feminističke organizacije CESI i Babe!. Traži se, uz ostalo, da se ojačaju ovlasti inspekcije  rada, uvedu učinkovite mjere za povećanje zaposlenosti žena, zakonski  ograniči rad na određeno vrijeme, a neisplata plaća i neuplata doprinosa tretira kao kazneno djelo. Zahtjevi Vladi pročitani su i na zagrebačkom Trgu bana Jelačića te su aktivistice simboličnim puštanjem balona izrazile nadu da ženski zahtjevi, za razliku od balona, neće ostati u zraku

 

 {slika}

 

Jedna od radnica Kamenskog, Đurđica Krnjak, na sam Dan žena proglašena je Zagrepčankom godine. Od samog svog osnutka izborom nagrađenih stvaraju se kontroverze vezane uz nagradu. Ove godine, dio radnica Kamenskog osporava nagrađivanje samo jedne od njih te su i javno iskazale svoje nezadovoljstvo ispred Gradske skupštine tijekom dodjele nagrade. Umjesto konkretne pomoći radnicama Kamenskog, zagrebačka je politička garnitura uspjela unijeti određen razdor među radnice čime su samo još jednom demonstrirali vlastitu nedoraslost u razumijevanju hrvatske stvarnosti. Istovremeno, premijerka Jadranka Kosor odlučila je posjetiti radnice krapinske Kotke, jednog od rijetkih uspješnih tekstilnih poduzeća te im zahvaliti što pristaju raditi za minimalac te će zahvaljujući tome radnice, a ne robinje s dodatnom radošću i veseljem svakoga dana dolaziti na svoj potplaćeni posao.

 

{slika}

 

U večernjim satima tzv. fejsbuk prosvjedi obilježeni su transparentima “Propustite ŽENE NAPRIJED – 100 GODINA Međunarodnog Dana žena” te “180 000 nezaposlenih žena, 35 000 žena radi bez plaće, 80 000 žena radi na crno. – 100 GODINA Međunarodnog Dana žena”. Jedan od prosvjednih govora konačno je održala i žena – radnica Kamenskog, a sudionicima prosvjeda djelili su se i sindikalni zahtjevi.