Demokracija na ‘mađarski način’ po uzoru na Rusiju i Tursku već je duže vrijeme razlog velike zabrinutosti među organizacijama civilnog društva diljem Europe, a pogotovo s obzirom na najnovije događaje ovoga ljeta u Mađarskoj. Takvih briga, međutim, kloni se čelništvo Europske unije, štoviše, novi bi povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i građanstvo mogao biti upravo Tibor Navracsics, istaknuti član stranke Fidesz i aktualni ministar vanjskih poslova u Vladi Viktora Orbana, koji je nedavno i formalno obznanio želju za okončanjem liberalne demokracije.
S obzirom na to da mađarska Vlada provodi racije protiv udruga za zaštitu ljudskih prava, borbu protiv korupcije i demokratizaciju, a sve pod dobro znanom autoritarnom egidom da udruge rovare protiv vlasti i prikriveno financiraju opoziciju, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost – CROSOL, nedavno osnovana mreža 25 udruga koja prati vanjsku politiku Hrvatske i politiku EU oko pružanja razvojne pomoći i suradnje, izrazila je zapanjenost nominacijom Navracsicsa za povjerenika u čijem će resoru biti i građanstvo.
Naime, “taj bivši ministar pravde i javne uprave, kao zamjenik premijera pred par je godina igrao važnu ulogu u donošenju i dopunama novog mađarskog Ustava, koji sadrži čitav niz problematičnih odredbi iz perspektive ljudskih prava i vladavine prava. Stoga je licemjerno i štetno da upravo mađarski povjerenik, i to političar Fidesza, brine o zaštiti prava EU građana”, upozorili su predstavnici CROSOL-a u pismu koje su uručili hrvatskim europarlamentarcima u nadi da će “aktivno i kritički sudjelovati u saslušanju Navracsicsa te osporiti njegovu kandidaturu”.
Hoće li i u Hrvatskoj biti reprize “crvenih, žutih i zelenih vragova”?
Uvjereni da ovaj slučaj zaslužuje pozornost najviših europskih institucija Komisije, Parlamenta i Vijeća, predstavnici CROSOL-a uputili su njihovim čelnicima i apel solidarnosti europskih organizacija civilnoga društva s kolegama iz Mađarske, a na konferenciji za novinare pred Europskom kućom najavili su prosvjed pred mađarskim veleposlanstvom za idući tjedan.
“Smatramo nedopustivim da punopravna članica EU provodi represiju prema organizacijama civilnoga društva”, istaknula je Sanja Sarnavka iz Upravnog odbora CROSOL-a, čiji je direktor Gordan Bosanac dodao da “EU ne može imati dobar legitimitet ako neke njezine članice unutar svojih granica rade neke vrlo vrlo ružne stvari”. Naime, kako je upozorila još jedna članica Upravnog odbora CROSOL-a Rada Borić, “mađarske vlasti zatvorile su i proglasile neprijateljicama sustava udruge za ženska prava koje se financiraju iz jednog norveškog EEA Civilnog fonda. Mi se u Hrvatskoj sjećamo diskursa ‘crvenih, žutih i zelenih’, a i događaji poput slučaja vrijednosnoga prosuđivanja Porezne uprave oko Centra za ženske studije izazivaju strah oko toga kako bi tko u Hrvatskoj mogao u budućnosti odlučivati o donacijama”
A europarlamentarci iz Hrvatske misle …
Što se tiče hrvatskih europarlamentaraca i njihovog stava prema Navracsicsu, on će ovisiti o tome kako će se mađarski kandidat iskazati na saslušanju, ali i kako će se postaviti političke obitelji u Europskom parlamentu u sklopu kojih djeluju i zastupnici iz Hrvatske. Tako je barem kazalo njih osmero koji su se nešto kasnije, a povodom početka petogodišnjeg mandata predstavili javnosti u Kući Europe, a riječ je o Biljani Borzan (S&D), Ivani Maletić (EPP), Marijani Petir (EPP),Toninu Piculi (S&D), Andreju Plenkoviću (EPP), Jozi Radošu(ALDE), Davoru Škrlecu (Zeleni/EFA) i Dubravki Šuici (EPP).
S druge strane, međutim, u CROSOL-u ipak imaju i razloga za zadovoljstvo, naime, zdušno su za razliku od većine domaće javnosti, pozdravili nominiranje hrvatskog kandidata Nevena Mimice za povjerenika za međunarodnu suradnju i razvojnu pomoć EU, pri čemu je Marina Škrabalo istaknula kako je tu “riječ o politici financijski teškoj 900 milijardi eura, gdje je EU globalni lider i ima udio od 60 posto od ukupnog angažmana i financijskih investicija na tom polju širom svijeta. Riječ je o politici koja se hvata u koštac s centralnim problemima svjetskog razvoja i političkim interesima te bi trebala amortizirati pohlepu i upravo bi taj resor trebao prizvati moralu, savjesti i odgovornosti druge resore, poput međunarodne trgovine, financijskog tržišta te energetike i poslovnog sektora. S obzirom na hrvatsko iskustvo, Mimica bi mogao donijeti dodatne vrijednosti jer dolazi iz zemlje koja je na svojoj koži osjetila što znači podrška i solidarnost drugih u konfliktnim situacijama, a imamo i dobra iskustva u monitoringu izbora, ali i javnom zdravstvu te drugim područjima razvoja modela podrške nerazvijenim zemljama”.
