Zakon o suzbijanju diskriminacije stupio je na snagu 1. siječnja 2009. godine., a štiti pravo na jednakost i jednako postupanje. Međutim, za uspostavu učinkovitog sustava zaštite protiv diskriminacije nije dovoljan samo zakon i tu se pokazuje ogroman značaj twinning projekta između Republike Austrije i Republike Hrvatske.
U Šokčevićevoj dvorani u Hrvatskom saboru 24. siječnja svečano je otvoren twinning projekt “Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije”. Twining projekti su instrumenti administrativne suradnje između javne uprave zemlje kandidatkinje s javnom upravom jedne ili više zemalja Europske unije. U ovom je slučaju postignuta suradnja između Republike Austrije i Ludwig Boltzmann instituta za ljudska prava sa Republikom Hrvatskom, Uredom pučkog pravobranitelja i Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
“Diskriminacija je i dalje ozbiljan društveni problem, unatoč napretku posljednjih nekoliko godina”, izjavio je Jurica Malčić, pučki pravobranitelj na predstavljanju projekta. Barbara Liegl, stalna savjetnica za twinning iz Ludwig Boltzmann instituta za ljudska prava navela je kako je glavni cilj projekta učinkovito suzbijanje diskriminacije. “Diskriminacija postoji svugdje u svijetu, jedina je razlika u načinu na koji se pojedina država bori protiv nje”, dodala je Liegl.
Tri su komponente projekta. U okviru prve stručnjaci će pripremati i provoditi edukacije za aktere koji su ključni u implementaciji antidiskriminacijskog zakonodavstva. Edukacije će biti namijenjene sucima/sutkinjama, državnim odvjetnicima/odvjetnicama te zaposlenicima Ureda pučkog pravobranitelja i posebnih pravobraniteljica. Cilj je unaprijediti sposobosti spomenutih ključnih aktera za posredovanje i postupanje po pritužbama vezanih uz diskriminaciju, kao i ojačati suradnju Ureda pučkog pravobranitelja i posebnih pravobraniteljica s nevladinim organizacijama u miješanju u sudske postupke i podnošenju udružnih tužbi.
Druga komponenta odnosi se na razvoj baze podataka koja će prikupljati podatke, pokazati kako se rješavaju pritužbe na diskriminaciju kao i sudski predmeti u vezi diskriminacije. Važnu ulogu ima i jačanje institucionalnih kapaciteta Ureda pučkog pravobranitelja i posebnih pravobraniteljica za učinkovito statističko praćenje diskriminacije.
Treća komponenta ima za cilj identificiranje i pružanje potpore žrtvama diskriminacije putem telefonskog savjetovanja ureda korisnika projekta (Ureda pučkog pravobranitelja i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina). Zadatak je unaprijediti postupanje s pojedinačnim pritužbama, ali i ojačati suradnju Ureda pučkog pravobranitelja i nevladinih organizacija.
Liegl je naglasila kako bi se uspjeh provedenih mjera trebao odraziti u povećanom broju pritužbi na diskriminaciju i većem broju predmeta koji dođu pred sud. “Veći broj slučajeva pozitivan je jer znači da ljudi prepoznaju diskriminaciju, znaju kome se obratiti i spremni su slučaj iznijeti na sudu”, zaključila je Liegl.
