Manje od polovice ispitanika u Hrvatskoj smatra da je diskriminacija na temelju etničkog podrijetla, dobi, invalidnosti jako raširena u našoj zemlji, ali ih više od polovice drži da je diskriminacija na temelju spolne orijentacije jako raširena, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni u ponedjeljak u Bruxellesu.
Po tim rezultatima, 41 posto ispitanika u Hrvatskoj drži da je diskriminacija na temelju etničkog podrijetla jako raširena, a u zemljama EU-a taj je postotak puno viši – 61 posto.
Glede diskriminacije na temelju dobi u Hrvatskoj 47 posto ispitanika drži da je raširena, a u EU 58 posto. Na temelju invalidnosti Hrvati su također veći optimisti nego građani EU-a, 44 posto ih smatra da je raširena, a u EU-u 53 posto.
Međutim, glede spolne orijentacije 53 posto ispitanika u Hrvatskoj drži da je diskriminacija jako raširena, a u EU taj je postotak 47.
Većina ispitanika u Hrvatskoj, svaki put s rezultatom višim od europskog prosjeka, izjavila je da njihov krug prijatelja i poznanika obuhvaća osobe različite vjere (75 posto, a u EU-u 64 posto), osobe s invalidnošću (65 posto, u EU-u 58 posto), osobe različita etničkog podrijetla (69 posto, u EU-u 57 posto). Međutim, samo devet posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da njihov krug prijatelja ili poznanika uključuje homoseksualce, a u EU-u je takvih u prosjeku 38 posto.
Hrvati se od europskog prosjeka prilično razlikuju u redoslijedu potencijalno diskriminirajućih kriterija pri zapošljavanju.
Jedina zajednička točka: i u Hrvatskoj i EU-u po 48 posto ispitanika smatra da je dob glavni diskriminirajući kriterij s kojom se suočava kandidat za posao. U svim drugim kriterijima odgovori su prilično različiti. Hrvatski građani smatraju da je drugi najviši diskriminirajući kriterij invalidnost (34 posto), zatim spol kandidata (31 posto) i ime i prezime kandidata (25 posto), a u EU drugi je diskriminirajući kriterij izgled, način odijevanja ili predstavljanja kandidata, zatim boja kože ili etničko podrijetlo te opći fizički izgled kandidata.
Ako su žrtve diskriminacije ili uznemiravanja, Hrvati bi se najprije obratili policiji (65 posto), a prosjek u 27 zemalja članica je 55 posto, odvjetniku 47 posto, u EU-u 51 posto.
Hrvati imaju puno veće povjerenje u nevladine udruge nego građani zemalja članica EU-a: u slučaju diskrimanacije 40 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je da bi se obratilo nekoj nevladinoj udruzi, a u EU-u 18 posto.
