Jeste li ikada upitali sedmogodišnjakinju što želi biti kad odraste? Ako se vaša ‘ispitanica’ igra s Barbikama, znanstvenica vjerojatno neće biti njezin prvi izbor zanimanja.
Nedavno smo zamolile 37 djevojčica u Sjedinjenim Državama u dobi od četiri do sedam godina da provedu neko vrijeme igrajući se s jednom igračkom i potom odgovore na dva pitanja: Koliko bi od 10 ponuđenih zanimanja mogla obavljati kad odrasteš? Koliko od tih zanimanja bi dječak mogao obavljati kad odraste?
Naša studija među prvima pokazuje na koji način ikonična, plastična, plava seks-bomba utječe na to kako mlade djevojčice vide svoje mjesto u svijetu. Rezultati su otrežnjujući i jasno svjedoče o uskim idealima koje nudimo svojim kćerkama. Nakon svega pet minuta igranja s Barbikama, djevojčice koje su sudjelovale u našem istraživanju rekle su da bi dječaci mogli obavljati više poslova od njih. Nasuprot tome, djevojčice koje su se igrale s Gđom Krumpiroglavom rekle su da bi jednoga dana mogle obavljati jednak broj poslova kao i dječaci.
Lutka Barbie već desetljećima uživa golemu popularnost, no odnedavno je ponovo u središtu pozornosti, i to iz nekoliko razloga: od odluke Mattela i časopisa Sports Illustrated da udruže snage i na naslovnicu posebnog broja posvećenog kupaćim kostimima stave Barbie, preko javnog poziva Kampanje za djetinjstvo bez reklama da udruga Girl Scouts of the USA (Izviđačice SAD-a) raskine nedavno oformljeno partnerstvo s Mattelom, do lansiranja kolektivno financiranog projekta za stvaranje alternative Barbiki koja bi imala realistične tjelesne proporcije. Barbie je ikona američke kulture, no vrijeme je da preispitamo utjecaj koji ona (i igračke općenito) ima na živote i identitete dječaka i djevojčica koji se njome igraju.
Danas znamo da djeca neprestano uče: od prvih sati života, od svakog iskustva i svakog susreta. Čak i djeca koja se ‘igraju’ i dalje aktivno usvajaju informacije i uče o svijetu oko sebe. Što mogu naučiti igrajući se s lutkama kao što je Barbie?
Poruka koju prenosi Barbie uska je i ograničena. Tvrtka Mattel nije oformila suradnju niti s jednom od brojnih inicijativa za poticanje djevojčica i žena da ostvare karijeru u znanosti, kao što su For Girls in Science (Za cure u znanosti) ili inicijativa Bijele kuće za povećanje broja žena koje se bave znanošću, tehnologijom, injženeringom i matematikom (Women in STEM). Umjesto toga, odlučili su istaknuti Barbikin seksepil osiguravajući joj mjesto na naslovnici časopisa Sports Illustrated. Ovakav razvoj događaja zapravo je u potpunosti u skladu s činjenicom da okolina u kojoj odrastaju i žive djevojčice i žene postaje sve više seksualizirana. Posebna skupina Američke psihijatrijske udruge (skrać. APA) za istraživanje seksualizacije djevojčica zabilježila je da društveni pritisci koji naglašavaju važnost fizičkog izgleda (poglavito mršavog i sexy izgleda) za posljedicu mogu imati depresiju, nisko samopouzdanje i poremećaje u prehrani, što pak može imati daljnje negativne posljedice na djevojčice i ograničiti im mogućnosti u budućnosti. A televizija, filmovi, časopisi, reklame, glazbeni spotovi, video igre i odjeća promiču (između ostalog) istu poruku: da se žene i djevojčice vrednuju prema tome kako izgledaju, ne prema tome što čine.
Spomenuti pritisci ne postoje samo u teoriji: rezultati brojnih istraživanja jasno pokazuju vezu između pojačane izloženosti seksualiziranim medijima i depresije, nezadovoljstva vlastitim tijelom, te samo-seksualizacije, što ukazuje na to da djevojčice s vremenom i kroz opetovanu izloženost internaliziraju objektivizirajuće poruke. Samo-seksualizacija dovodi do opsjednutosti vlastitim tijelom i izgledom, što može rezultirati slabijim kognitivnim sposobnostima kod žena. Još uvijek nismo u potpunosti upoznati s time kako seksualizacije utječe na dobrobit djevojčica, no zasada nemamo dokaze koji bi upućivali na to da bi utjecaj mogao biti pozitivan.
U našem smo se istraživanju usredotočile na djevojčice, no sužena rodna socijalizacija utječe i na dječake. Ušetajte u bilo koju trgovinu igračkama i opazit ćete oštre granice: s jedne strane ružičaste i ljubičaste igračke i lutke, s druge tamno plava i smeđa, odnosno kamioni i oružje. Rodna socijalizacija djeluje ograničavajuće i po djevojčice i po dječake. Kod dječaka, strah od toga da ih se nazove ‘mlakonjom’ može dovesti do agresije, rizičnog ponašanja i homofobije. Bombardirani seksualiziranim prikazima žena u medijima, dječaci odrastaju učeći da žene treba tretirati kao objekte, što (između ostaloga) za posljedicu ima nezadovoljstvo u odraslim romantičnim vezama.
Roditelji moraju obratiti više pažnje na eksplicitne (kao i na skrivene) poruke koje prenose igračke njihove djece, te na utjecaj koji te iste poruke mogu imati na njihovo odrastanje. Vrijeme je da proširimo obzore znanja naše djece i pokažemo im da doista mogu biti što god požele. Možda je čak vrijeme da prihvatimo poruku koju promiče ‘Lammily‘, jedna od kolektivno financiranih alternativa Barbiki: prosječno može biti lijepo – a potomusmjerimo pogled i onkraj prosječnog.
Prevela i prilagodila Nada Kujundžić
