Nakon što je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić prošli tjedan istaknuo kako novca za mlade, u obliku aktivnih mjera za zapošljavanje, trenutno nema, inicijativa Za rad spremne ponovno upozorava na deficit dugoročno održivih politika zapošljavanja mladih, kao i na nedostatak analiza tržišta rada i obrazovnog sustava.
Hrvatska je s nešto više 125.000 nezaposlenih mladih na trećem mjestu po broju nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji. Mnoge zemlje su upravo zahvaljujući sustavnom radu na politikama zapošljavanja mladih i obnavljanju realnog sektora izašle iz krize, ali se takav scenarij Hrvatskoj čini kao znanstvena fantastika. Ministar Mrsić očekuje da će Europska unija velikodušno izdvojiti novac iz Europskog socijalnog fonda da popravi cijelu kaotičnu situaciju koja je nastala zbog nedostatka vizije vladajućih i nemara po pitanju dugoročne održivosti aktivnih politika za zapošljavanje mladih.
Garancija za mlade i njezino šestogodišnje financiranje (2014. – 2020.) samo je financijska injekcija koja je trebala pomoći institucijama RH da pruže mladima mogućnosti prilagodbe tržištu rada, kako bi sam ulazak u svijet rada bio lakši i bezbolniji. No, uz to, očekuje se da će država članica koja provodi Garanciju za mlade u državnom proračunu staviti prioritet na poticaje za zapošljavanje mladih.
U razumijevanju (još jednog) scenarija koji je zadesio Hrvatsku, pomoći će nam sljedeći podaci. Zbog zabrane novog zapošljavanja u javnom i državnom sektoru došlo je do velikog broja korisnika/ca stručnog osposobljavanja upravo u tim sektorima, kao privremene, supstitucijske, radne snage. Iako izvješće HZZ-a tvrdi suprotno, postotak od 68 posto korisnika SOR-a u javnom (36%) i državnom sektoru (32%) ne ide u korist tvrdnji da mladi nisu poslužili kao jeftina, zamjenska radna snaga, a o tome svjedoči i činjenica da je tek nešto više od polovice korisnika/ca nakon godine dana stručnog osposobljavanja našlo zaposlenje, i to samo oko 20 posto u državnom i javnom sektoru, dok je zaposlenje u privatnom sektoru bilo iznad 50 posto.
Od ukupnoga broja korisnika/ca stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, preko 70% su bile žene. Takva pozicija potvrđuje društveni obrazac po kojem žene rade slabije plaćene poslove u nesigurnim oblicima rada, odnosno podupire tezu o feminizaciji siromaštva.
Inicijativa Za rad spremne stoga zahtijeva rodno osviještene, dugoročne mjere te naglašava kako polaganje svih nada u financijsku pomoć Europske unije neće izvući Hrvatsku iz ekonomske i socijalne krize u kojoj se nalazi.
Inicijativa Za rad spremne nastala je u okviru projekta Mlade žene mijenjaju svijet, koju u Hrvatskoj provodi nevladina feministička organizacija CESI. Naš cilj je upozoriti i poboljšati položaj mladih žena na tržištu rada te zahtijevati učinkovite strategije i analize mjera i trendova u području obrazovanja i svijata rada.