Kao i u svakom izbornom ciklusu, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je pravovaljane kandidacijske liste u 11 izbornih jedinica za izbore za Hrvatski sabor. Oni će se održati 17. travnja ove godine.
U svojim službenim statistikama DIP je objavio da je ukupno na svim listama, u svim izbornim jedinicama, kandidirano 57.91% muških i 42.09% ženskih kandidata/inja, od čega je 9.68% muškaraca i 8.98% žena mlađih od 30 godina. Ukupno 32 liste od 165 nisu zadovoljile zakonsku kvotu od 40% kandidatkinja podzastupljenog spola. DIP je objavio statistiku spolne zastupljenosti predloženih kandidata/inja na listama odnosno (ne)zadovoljenosti kvote od 40% po izbornim jedinicama i po predlagateljima.
Za potrebe ove analize fokusirale smo se na liste stranaka i koalicija koje po anketnim procjenama imaju šanse prijeći izborni prag i osvojiti mandate u sljedećem sazivu Hrvatskog Sabora – Domovinski pokret i partneri, HDZ i partneri, MOST i partneri, Možemo! i partneri te Koalicija Rijeke pravde.
Analizirale smo:
- Je li zadovoljena kvota od minimalno 40% žena na listama
- Nalaze li se žene na višim mjestima lista (1. – 7.) ili na nižim mjestima (8. – 14.)
- Koliko ima nositeljica lista tj. žena na prvom mjestu na listi
- Je li na listama postignut rodni paritet tj. 50% zastupljenosti oba spola
- Je li pri sastavljanju lista korišten tzv. ZIP sustav tj. naizmjenično pozicioniranje oba spola na listama (jedan muškarac – jedna žena ili jedna žena – jedan muškarac)
- Koliko je ženskih osoba do 30 godina kandidirano u odnosu na muške osobe do 30 godina
Domovinski pokret i partneri
Domovinski pokret i partneri predložili su pravovaljane kandidacijske liste u 10 izbornih jedinica. Na njima imaju ukupno 54 ili 38.57% žena. Žene uglavnom raspoređuju na nižim mjestima na listama, osim u tri izborne jedinice (V., VIII. i X.). U tom smislu, ističe se VIII. Izborna jedinica gdje su na višim mjestima liste sve žene, osim na prvom, a to je ujedno i jedina izborna jedinica u kojoj je postignut rodni paritet. Najmanje žena, samo tri, imaju na listi u II. Izbornoj jedinici. Pri slaganju lista nije korišten ZIP sustav. U četiri izborne jedinice (II.,IV.,V. i VI.) nisu zadovoljili zakonsku kvotu od minimalno 40% žena. To znači da bi trebali platiti prekršajnu kaznu u iznosu od 26.544 eura. Niti u jednoj izbornoj jedinici nemaju nositeljicu liste. Na svojim listama kandidirali su 5% ili sedam muških osoba mlađih od 30 godina i 0.71% ili jednu žensku osobu.
HDZ i partneri
HDZ i partneri kandidirali su ukupno 39 ili 25.33% žena na svojim kandidacijskim listama koje su pravovaljano predložili u 11 izbornih jedinica. Žene se u osam izbornih jedinica nalaze na nižem dijelu liste. Na višim mjestima lista u nekim izbornim jedinicama nemaju nijednu ženu (II., VI.), dok u ostalima imaju 1, 2 ili 3. Kvotu od 40% žena su zadovoljili samo u dvije izborne jedinice (VII. i XI.). To znači da bi zbog kršenja zakonskih odredbi trebali platiti iznos od 59.724 eura. Najmanje žena, samo dvije, imaju na listama u IV. I IX. izbornoj jedinici. S druge strane, u jednoj, VII. izbornoj jedinici postignut je rodni paritet. Liste im, posljedično, nisu slagane korištenjem ZIP sustava, a niti na jednoj listi nemaju nositeljicu. Što se tiče osoba mlađih od 30 godina, na listama imaju 0.65% ili jednog muškarca i nijednu ženu.
MOST i partneri
MOST i partneri predložili su pravovaljane kandidacijske liste u 11 izbornih jedinica i na njima su kandidirali ukupno 68 ili 44.16% žena. Što se tiče rasporeda žena na listama, u šest izbornih jedinica ih raspoređuju na višim dijelovima liste (I., II., IV.) ili ravnomjerno na višim i nižim dijelovima lista (III., VIII. i XI.). U preostalih pet (V., VI., VII., IX., X.) više se žena nalaze na nižim mjestima. U ovom kontekstu, najnepovoljnija za žene je X. izborna jedinica u kojoj imaju samo jednu na višim mjestima.
U svim izbornim jedinicama poštovali su odredbu o kvotama i kandidirali minimalno 40% žena. U dvije izborne jedinice (I. i II.) postigli su rodni paritet, a u preostalima su kandidirali šest ili 42.86% žena. Pri slaganju lista, ZIP sustav su koristili samo u jednoj, i to I. izbornoj jedinici, u kojoj imaju i jedinu nositeljicu liste. Na listama su kandidirali najviše osoba mlađih od 30 godina – 8.44% ili trinaest muških i 5.84% ili devet ženskih osoba.
Možemo! i partneri
Možemo! i partneri predložili su pravovaljane kandidacijske liste u 11 izbornih jedinica. Jedini imaju kandidirano više žena nego muškaraca na svojim listama, ukupno 79 ili 53.74% žena. Na svim listama žene im se nalaze na višim mjestima (I., III., IV., VIII., X. i XI.) ili su ravnomjerno raspoređene po listi (II., V., VI. I IX.), osim u jednoj izbornoj jedinici (VII.) gdje imaju pet žena na nižim mjestima i četiri na višim. U svim izbornim jedinicama, osim u VI., imaju minimalno četiri žene na prvih sedam mjesta liste. U osam izbornih jedinica (I., II., IV., V., VII., VIII., IX. i XI.) imaju nositeljice lista.
ZIP sustav nije dosljedno korišten pri slaganju izbornih lista. Rodni paritet postignut je u dvije izborne jedinice (IV. i VIII.). U sedam izbornih jedinica kandidirali su više žena nego muškaraca – osam žena ili 57.14% imaju u šest izbornih jedinica (II., III., V., IX., X. i XI.), a devet žena ili 64.29% imaju u jednoj, i to VII. izbornoj jedinici. U preostale dvije (I. i VI.) kandidirali su šest ili 42.86% žena. Posljedično, u svim izbornim jedinicama su kandidirali minimalno 40% žena.
U službenim statistikama DIP-a navedeno je da jedna lista ovih predlagatelja ne zadovoljava zakonske odredbe o kvotama te pretpostavljamo da se radi o VII. izbornoj jedinici gdje nije kandidirano minimalnih 40% muškaraca, nego njih pet ili 35.71%. Navedeno bi značilo da zbog nepoštivanja zakonskih odredbi o kvotama moraju platiti kazne u iznosu od 6636 eura. Na svojim listama kandidirali su 4.76% ili sedam muškaraca mlađih od 30 godina i 3.40% ili pet žena.
Koalicija Rijeke pravde (SDP i partneri)
Koalicija Rijeke pravde predvođena SDP-om kandidirala je ukupno 68 ili 48.57% žena na pravovaljano predloženim kandidacijskim listama u 10 izbornih jedinica. Što se tiče rasporeda žena po mjestima na listama, u četiri izborne jedinice (I., II., III. I VII.) imaju više žena na višem dijelu lista, u dvije (V. i VIII.) ih ravnomjerno raspoređuju na višim i nižim mjestima, dok u četiri izborne jedinice (IV., VI., IX. i X.) više žena imaju na nižim nego na višim mjestima na listi. U svim izbornim jedinicama poštovana je kvota od minimalno 40% žena.
U šest izbornih jedinica (I., II., III., IV., VI. i IX.) postignut je rodni paritet, u jednoj (X.) imaju više žena, i to osam ili 57.14%, dok u preostale tri (V., VII. i VIII.) na listama imaju šest ili 42.86% žena. Pri slaganju lista ZIP sustav je dosljedno korišten u jednoj, V. izbornoj jedinici. U dvije izborne jedinice (VII. i IX.) imaju nositeljice liste. Na listama su kandidirali 1.43% ili dvije muške osobe mlađe od 30. godina i 2.14% ili tri ženske.
Ukupni zbir
Ukupno su analizirane stranke i koalicije kandidirale 735 osoba od čega 308 ili 41.9% žena i 427 ili 58.1% muškaraca. Osoba mlađih od 30 godina kandidirali su 48 od čega 30 ili 4.08% muškaraca i 18 ili 2.45% žena. Što se tiče izbornih jedinica, najviše žena su kandidirali u VII. izbornoj jedinici i to njih 34 ili 48.57%, a najmanje u VI. izbornoj jedinici, njih 26 ili 37.14%.
Iako su analizirane stranke ukupno kandidirale 41.90% žena na svojim listama, među njima postoje znatne razlike. Tako HDZ ne poštuje zakonsku kvotu u devet izbornih jedinica, a Domovinski pokret u četiri. Preostale stranke zadovoljile su kvotu od 40%, ali raspored žena na listama se razlikuje. Dok su žene na listama Možemo! uglavnom na višim mjestima ili ravnomjerno raspoređene po listama, koalicija Rijeke pravde u četiri izborne jedinice smješta žene na niža mjesta, a MOST u pet.
Što se tiče nositeljica lista, situacija je slična. Možemo! ih ima osam, Rijeke pravde dvije, MOST jednu, a Domovinski pokret i HDZ niti jednu. Žene i muškarci mlađi od 30 godina i dalje su zastupljene/i ispod 10%.
Imaju li žene jednake šanse kao muškarci ući u Sabor?
Navedeni podaci slični su onima iz 2020. godine kada smo, također, radile ovakvu analizu. Uzimajući navedeno u obzir, poprilično je jasno da žene nemaju jednak položaj niti jednake šanse kao muškarci u ovom izbornom procesu. Prvenstveno jer nisu uopće na listama ili nisu na prvim mjestima na listama. Također, nisu na višim pozicijama ili pozicijama na kojima imaju šanse ući u Sabor. Uz to, liste se uglavnom ne slažu koristeći rodni paritet i ZIP sustav kao principe ravnopravnosti. Pitanje je zašto su stranke odustale od principa rodne ravnopravnosti pri odabiru kandidata/kinja za liste, kao i zašto se odlučuju plaćati novčane kazne umjesto poštivati zakonske odredbe o kvotama?
Intencija kvota na izbornim listama jest osigurati zastupljenost žena na svim razinama vlasti te omogućiti ravnopravno sudjelovanje u političkom djelovanju. Međutim, dosadašnja izborna praksa nam pokazuje da će navedeno biti teže postići ako se propisuju novčane sankcije za nepoštivanje zakonskih odredaba umjesto da sankcija bude odbacivanje lista koje ne zadovolje kvotu. Isto tako, ako uzmemo u obzir činjenicu da većina stranaka koje jesu zadovoljile kvotu, ne omogućuju jednake šanse ženama na listama i u izbornom procesu, pa postavlja se pitanje smisla ovakve zakonske odredbe o kvotama.
Kako se već liste trenutno ne odbacuju, možda bi bilo bolje kao zakonsku posebnu mjeru propisati minimalnu zastupljenost od 40 posto podzastupljenog spola u predstavničkim tijelima, na svim razinama vlasti.
Kao i u svim dosadašnjim izbornim procesima, zaključujemo da smo još uvijek daleko od postizanja načela ravnopravnosti u hrvatskoj politici.
