KP: Fondacija CURE prošle je godine pokrenula inicijativu Oživljavanje ženskog pokreta u BiH. Možete li nam nešto više reći o tom projektu?
FC: Oživljavanje ženskog pokreta u BiH je dugoročna CURE inicijativa koja promoviše dostignuća bh. ženskih grupa. Fondacija CURE je posvećena kreiranju i jačanju bh. ženskog društva i feminističkog pokreta na duge staze i to je glavni razlog što je tokom 2008. godine realizirana inicijativa Oživljavanje ženskog pokreta u BiH. Inicijativa nudi edukacije i kreativne resurse o ženskim grupama dostupne javnostima na jednostavan i besplatan način. Osnaživanje ženskog pokreta u BiH kao dugogodišnja inicijativa obuhvaća više procesa, a CURE su do sada uradile:
- Kompletirano istraživanje o opremljenosti, uslugama, potrebama bh. ženskih grupa;
- Kreiran je i objavljen Direktorij ženskih grupa u BiH (bhs i engleski jezik), koji raste u obliku online platforme i zajednice;
- U 2009. godini su isplanirane i urađene brojne edukacije – trening za predstavnice ženskih grupa u BiH i 30 radionica sa mladima iz sarajevskih srednjih škola;
- Inicirale, kreirale i zajedno sa još 30-tak ženskih grupa usvojile Platformu Ženske mreže BiH, na konferenciji tokom PitchWise festivala ženske umjetnosti 2009. godine.
Plan je da Ženska mreža BiH raste, da se bh. feministička zajednica poveže sa drugim ženskim grupama i grupama za ljudska prava.
KP: Koliko ima ženskih grupa u BiH, kako su profilirane?
FC: U Direktoriju Ženskih grupa BiH se nalazi 99 organizacija, ali to nije ukupan broj svih ženskih grupa, jer u BiH postoji još najmanje 50 ženskih organizacija. Naišle smo na prepreke kada su neke organizacije sporo odgovarale na upitnik, a tu je i nezainteresovanost pojedinih velikih, dobrostojećih organizacija. Još jedan od problema jest i veliki raspon između grupa ruralnih i urbanih sredina. Voljele bismo vidjeti više solidarnosti između grupa i pomoći manje razvijenim ženskim grupama da uspiju ostvariti svoje ciljeve i potrebe, jer je manjim ženskim grupama potrebna pomoć starijih, velikih grupa i upravo to može biti od primarnog značaja za dalji uspjeh i opstanak.
KP: U istraživanju ženskih grupa došli ste do informacija koje su postale važne u kreiranju Direktorija ženskih grupa u BiH. Možete li nam reći nešto više o Direktoriju?
FC: Cilj nam je bio da svaka osoba u BiH ili svijetu može doći do tačnih informacija o svakoj bosanskohercegovačkoj ženskoj grupi, na jednostavan način. Tako smo kreirale direktorij, koji smo postavile na web portal i možete ga naći ovdje. Direktorij Ženskih grupa BiH je sastavljen po organizacijama abecednim redom, a uz svaku organizaciju se nalazi misija i vizija te organizacije, kada je organizacija registrovana, ključne riječi/oblasti rada za žene i/ili sa ženama, glavni kratkoročni i dugoročni projekti.
Direktorij je dostupan na dva jezika, na bosanskom i engleskom jeziku. Datoteka omogućuje povezivanje i partnerstva, tako da svaka osoba ili organizacija može saznati sve informacije o ženskim grupama u BiH, povezati se sa njima.
Zanimljivo je da ima grupa koje nemaju infrastrukturu za komuniciranje i stoga se naš posao u ovoj domeni nastavlja, kroz e-mail podršku, jer nam je bitno da sve ženske grupe BiH opstanu i daju svoj doprinos stvaranju rodno ravnopravnog i boljeg društva.
KP: Fondacija Cure aktivna je u organiziranju brojnih radionica za srednjoškolski uzrast. Kojim se problemima bavite, koje su se teme nametnule kao, recimo tako, goruće?
FC: Fondacija CURE je tokom 2009. godine educirala mlade osobe kroz tridesetak tematskih i interaktivnih radionica za osnovni i srednjoškolski uzrast. U ovim radionicama CURE su omladini predstavile spektar tema koje sežu od pravnog okvira, rodne jednakosti u BiH do naslilja u adolescentskim vezama.
Mladi su iskazali potrebu da ih se pita o njihovim stavovima, da slobodno mogu govoriti, iskazivati svoje mišljenje, da žele biti aktivni/e i iskazali/e su želju za još sličnih radionica.
CURE su uradile i edukaciju za 60-ak cura iz Zenice, Doboja, Travnika, Maglaja, Teslića i Hrasnice tokom 2009 godine. U slopu Cure incijative Upoznaj svoja prava, žensku istoriju, osnaži se i aktiviraj! mlade aktivistice su prošle šestodnevnu edukaciju o najmanje dvadesetak tema koje nisu imale priliku saznati, a važne su za osnaživanje žena. Cure iz svakog grada su imale priliku da urade neku promjenu u svojoj zajednici uz podršku Fondacije CURE i tako su mlade aktivistice uspjele uraditi orginalne, odlične akcije i uključiti građanstvo u svoje aktivnosti i dodatno ih informisati i educirati.
KP: Organizirate i PitchWise, festival ženske umjetnosti, a posebno je zanimljivo da se festival održava i u Sarajevu i u Banja Luci.
FC: I u Zenici. PitchWise festival ženske umjetnosti održavamo četvrtu godinu u Sarajevu, koji je posvećen feminističkom umrežavanju i aktivizmu. U 2009. godini smo željele okupiti umjetnice i aktivistice, umjetnike i aktiviste, koji/e svojim upornim radom kontinuirano transformišu kulturu nasilja u kulturu mira, bilo da se radi o Bosni i Hercegovini, ili široj regiji.
Mi smo imale želju i volju da PitchWise festival održimo i u drugim gradovima BiH, samo smo trebale imati osobe koje će koordinirati iz tih gradova, jer CURE fizički nisu mogle biti prisutne u drugim gradovima i organizirati sve te aktivnosti.
Ove godine, Cure iz Zenice koje su bile učesnice CURE incijative Upoznaj svoja prava, žensku istoriju, osnaži se i aktiviraj, željele su uraditi svoju prvu akciju i odlučile su se za jednodnevni PitchWise festival.
Sarajevo i Banja Luka – isto vrijeme, isto trajanje, različita mjesta. Intezivan, raznovrstan, dinamičan, energičan i vrlo posjećen festival ženske umjetnosti.
Svake godine, CURE PitchWise tim traga i/ili upozna novo lice s neke muzičke scene BiH, bez obzira da li rade DJ-ing ili repuju. PW je uvijek otvoren za spremne i aktivne mlade umjetnice koje mijenjaju stvari stvaranjem muzike. Mlada reperka Eya iz Hrasnice koja je ove godine kreirala pjesmu pod nazivom Cure priključila se otvaranju PW festa zajedno sa mladom reperkom iz Doboja – Sarah. Angažirani tekstovi Eye i Sarah dijele sa slušateljstvom izazove s kojim se susreću mlade žene u savremenoj BiH, i na taj način jasno poručuju kako one gledaju na stvari.
Od samog nastanka festivala, a sigurno protekle tri godine, PW kani ugostiti dinamični hor iz Zagreba – Le zbor. Ono što ih karakteriše jest spoj aktivizma i inovativne feminističke politike, ali najviše radi talenta za ono što rade uistinu izvrsno – pjevanje.
Fem-forum teatar je bila prilika da se kroz pozorište i pozorišne vježbe na sjajan način suočimo sa problemima koje vidimo u društvu. Jedna od poruka koja se simbolično i doslovno prikazuje kroz forum teatar jest da svaka osoba drži dio rješenja u svojim rukama.
Izložba fotografija Biljane Rakočević i Vesne Pavlović iz Srbije, dugogodišnjih fotografkinja poznate organizacije Žene u crnom Beograd su kroz svoja djela pokazale koliko je bitno dokumentiranje ženske istorije i upisivanje ženskog iskustva.
Na PitchWise festivalu ženske umjetnosti održana je X-Press sesija, ručak sa novinarima/kama, urednicima/cama na temu Zašto urednici/e sporta ignoriraju ženski fudbal?, a uvodničarka sesije bila je Samira Hurem, inače selektorica ženske fudbalske reprezentacije i trenerica ŽFK SFK 2000. Sesiju je obilježila projekcija dokumentarnog filma SFK Aldina Arnautovića (Produkcija) a praćena je izložbom fotografija Irfana Redžovića. Ženski sport nije primjećen u našoj državi, pa čak i kad se zna da su upravo fudbalerke postigle najbolji rezultat u istoriji bh. fudbala.
KP: O tome da se glas žena ne uvažava dovoljno pokazuju i Butmirski pregovori iz kojih su žene isključene, pa su neke nevladine organizacije uputile protestno pismo, kojeg su potpisnice i CURE. O čemu je riječ?
FC: Glas žena se ne uvažava, a više od polovine populacije Bosne i Hercegovine čine žene. Na Butmirskim pregovorima, jasno se može vidjeti da u tom sastavu nema niti jedne jedine žene, iako se radi o veoma bitnim pitanjima za Bosnu i Hercegovinu. To je ogledalo položaja žena u bosanskohercegovačkom društvu. Na okruglom stolu na temu Od lokalnog do globalnog dijaloga sa EU koji je održan od 21. do 23. oktobra 2009. godine u Banja Luci, učesnice ovog okruglog stola iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije su odlučile da napišu protestno pismo koje je upućeno Carlu Bildtu, ministru inostranih poslova Švedske, koji trenutno i predsjedava EU. Zemlje članice EU imaju dužnost da vode računa o rodnom balansu u skladu sa rezolucijama, deklaracijama, pravilnicima i mapama prilikom donošenja bilo kakvih odluka na nivou EU.
Činjenica je da se u toku Butmirskih pregovora ignoriše sve gore navedeno i da su žene iz BiH isključene iz bilo kakvog procesa pregovaranja i odlučivanja, pa ih stoga i nema za pregovaračkim stolom. Naš cilj je bio da se omogući i da se odrede žene koje će sjediti za ovim pregovaračkim stolom, da se izbjegne bilo koji oblik diskriminacije kada su one u pitanju i da se napokon čuje glas žene u bitnim i ključnim stvarima za Bosnu i Hercegovinu. Butmirski procesi nisu ni do dana današnjeg završeni, niti se uopće spominje da bi se mogla priključiti neka od žena za pregovarački sto.
Mi znamo da postoje žene kvalificirane za pregovore oko budućnosti BiH i zahtjevamo da budu aktivan, sastavni dio svih procesa oko ustavnih promjena i Butmirskih pregovora.
U suradnji sa Kvina till Kvina (KtK) Švedske, činimo napor kako bismo imale predstavnice na svim odlučujućim sastancima. Više o ovim aktivnostima početkom 2010. godine…
