Grčki birači i biračice pobunili su se protiv mjera štednje nametnutih od strane Bruxellesa u zamjenu za kreditno financiranje grčkog masovnog duga. Syriza, koja je obećala bolje uvjete za Grčku, izvojevala je odlučujuću pobjeda na jučerašnjim općim izborima i vrlo je blizu osvajanja apsolutne većine u parlamentu.
Prema zadnjim službenim rezultatima koje je objavilo grčko Ministarstvo unutarnjih poslova, nakon gotovo 90 posto prebrojanih glasova, Syriza ima oko 37 posto glasova, što znači da, za sada, ima osigurano 149 mjesta – samo dva manje od potrebne većine.
Na drugom mjestu se našla vladajuća Nova demokratija sa 27,9 posto osvojenih glasova, a treća je neo-nacistička stranka Zlatna zora sa 6,3 posto glasova. Nekada moćna stranka lijevog centra PASKOK osvojila je manje od pet posto glasova.
Sada već bivši premijer, Antonis Samaras poražen je zato što nije uspio smanjiti grčki dug niti podignuti gospodarstvo iz duboke recesije.
U isto vrijeme, Grčka je i dalje opterećena s 240 milijardi eura duga. Stalni rezovi i porezi onemogućuju Grčkoj da izađe iz duboke recesije, unatoč marginalnim poboljšanjima tijekom prošle godine.
Novi premijer, Alexis Tsipras rekao je da želi pregovarati o otpisu velikog dijela grčkog duga i okončanju strogih mjera štednje, što je posebno zabrinulo takozvanu ‘trojku’ (EU, MMF i Europsku centralnu banku).
Pri tome je važno podsjetiti se da su Grci šest godina protestirali protiv krute discipline eurozone, te da su konačno izgubili strpljenje i odbacili politiku strogih mjera štednje sada već bivšeg premijera Antonisa Samarasa i opredijelili se za Tsiprasovu ljevicu.
Grci i Grkinje gledaju na ishod izbora s mješavinom nade i strepnje. No, izbori su i otvorili duboke tradicionalne podjele između ljevice i desnice u Grčkoj.
Osim toga, Tsipras je odlučio formirati novu vladu udružen sa desnom, malom, nezavisnom strankom Nezavisni Grci koja se također protivi programu EU/MMF pomoći. S novom vladom Tsipras se želi oduprijeti međunarodnim zajmodavcima i prekinuti s pet godina dugim i teškim ekonomskim mjerama.
Ono što je velika vjerojatnost, nakon ovih izbora, jest da će unutar Europe ojačati i druge periferne političke stranke, uključujući i pokrete protiv mjera štednje diljem regije ekonomski depresivnog juga.
“Nada je pobijedila”, bile su prve riječi novog grčkog premijera Tsiprasa. “Grčka iza sebe ostavlja katastrofalnu štednju, strah i autoritarnost, ostavljamo iza sebe pet godina poniženja i patnje”, rekao je Tsipras pred nekoliko tisuća pristaša sinoć u Ateni.
Iako Syriza i Nezavisni Grci imaju puno različitosti u pogledu na mnoga društvena pitanja (poput ilegalnih imigracija), ono što će im biti zajednički cilj jest otpis dugova i inzistiranje na oporavku zemlje.
Prema britanskom Guardianu, glavno pitanje bit će, hoće li nova grčka vlada i međunarodni kreditori moći naći zajednički interes u postizanju dogovora koji će zadovoljiti i Grke i ostatak eurozone, posebno Njemačku, a da pri tome ne izazove domino efekt širom zone. Takav ishod najviše će zavisiti od Njemačke, koja se i dalje pretvara da eurozona može uspjeti jedino ako nastavi s fiskalnom ispravnošću, koja je zapravo i izazavla politički potres u Grčkoj.
Guardian također upozorava da za njemačku kancelarku Angelu Merkel to neće biti nimalo lako, ali ako u Grčkoj i ostatku eurozone ne dođe do porasta potrošnje, cijela bi se Europa mogla suočiti s ovakvim i još gorim izazovima.
“Novi početak nije potreban samo Grčkoj, već i cijeloj eruo zoni. Vrijeme je da sjever počne slušati poruke koje stižu s juga”, zaključuju u Guardianu.
