Ukoliko vladajući ne usvoje posebni zakon koji bi regulirao financiranje autonomnih ženskih kuća, sedam takvih skloništa koja postoje u Hrvatskoj morat će zatvoriti svoja vrata. Kako vladajući nisu iznijeli prijedlog takvog zakona, svoja rješenja ponudilo je sedam autonomnih ženskih kuća te ih predstavilo na posebnoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.
Prema dosadašnjim i još uvijek aktualnim pravilima igre u financiranju autonomnih ženskih kuća u jednakom dijelu po principu 30/30/30 posto sudjelovali su država, županija i grad u kojem se sklonište nalazi, dok je 10 posto sredstava udruga morala osigurati sama. Iako ovakva raspodjela zvuči dobro, problem je nastao jer te tri strane ničime nisu obavezane sudjelovati u financiranju. Naime, autonomne ženske kuće s ta tri subjekta potpisuju ugovore o financiranju, no, primjerice, na lokalnoj razini uopće ne postoji neka zakonska odredba koja bi obvezala financiranje skloništa.
Na taj način skloništa su prepuštena dobroj volji, kazala je odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić koja je u ime autonomnih ženskih kuća danas predstavila njihov prijedlog zakona o financiranju takvih skloništa.
‘Ovakav sistem ne funkcionira jer se sredstva skloništima doznačuju tijekom travnja, svibnja i lipnja za mjesec siječanj, veljaču, ožujak i travanj. Vrlo je logično i jasno da skloništa koja primaju žene žrtve nasilja i njihovu djecu, koja moraju funkcionirati na dnevnoj razini pružanja zaštite tim ženama, organizirati psihologinje i pravnice, pružiti im pomoć i potporu, ne mogu funkcionirati četiri do šest mjeseci bez sredstava. Tijela državne vlasti danas doznačuju sredstva retroaktivno i nitko ne pita ljude koji rade u skloništima kako oni zapravo rade i kako financiraju svoj rad i rad svojih skloništa. Daljnji problem je što se od 2009. do 2011. sredstva koja su potrebna za rad skloništa svake godine umanjuju. Svi smo svjedoci recesije, no to ne znači da možemo smanjivati sredstva koja su potrebna da se nekome zaštiti život’, rekla je Bezbradica Jelavić.
Prema procjenama koje je ona dobila, autonomnim ženskim kućama potrebno je godišnje sedam milijuna i 500 tisuća kuna za funkcioniranje. ‘Dala sam primjer da je uređenje Zagreba jedne godine koštalo 32 milijuna kuna. Svi volimo ovaj grad i želimo da bude lijep, ali isto tako volimo da građani u ovom gradu budu sigurni i da njihovi životi budu zaštićeni’, kaže Bezbradica Jelavić.
Iako u svojem prijedlogu zakona autonomne ženske kuće nisu navele omjere u kojima bi trebale sudjelovati država i lokalne jedinice, inzistiraju da se zakonski propiše da te dvije razine potpišu međusobne ugovore o sufinanciranju kojima bi se odredio omjer i iznos sredstava za financiranje skloništa. Ukoliko, primjerice, lokalna razina ne bi ispoštovala omjer koji je određen, sredstva bi se isplatila iz proračuna RH.
‘Treba hitna procedura za ovaj zakon, a ne da se on donese za godinu, dvije ili četiri jer mi nećemo preživjeti još šest mjeseci’, rekla je koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tölle, dodavši da je vlada Jadranke Kosor od svih vlada dosad najviše napravila za ravnopravnost spolova.
No iako je Tölle nahvalila ovu vladu i premijerku, u Ministarstvu obitelji i branitelja još nisu spremni prihvatiti prijedlog zakona autonomnih ženskih skloništa.
‘Mi smo još 2008. napravili sustavno financiranje ženskih skloništa i autonomnih ženskih kuća na način da smo potpisali ugovore s pet, pa godinu dana kasnije s 10 autonomnih skloništa ili kuća koje smo financirali na principu 30/30/30 posto. To po mom mišljenju funkcionira. Mi smo kao Ministarstvo obitelji izdvojili financijska sredstva za financiranje skloništa i autonomnih skloništa za 2011. godinu u visini od dva milijuna i 600 tisuća kuna. Godinu dana ranije to je bilo milijun i 600 tisuća kuna pa nije točno da umanjujemo sredstva’, poručio je državni tajnik Stjepan Adanić.
Iako je uporno ponavljao da nema ništa protiv novog zakona, Adanić ne vidi njegovu svrhu. ‘Postoji Zakon o ustanovama i Zakon o socijalnoj skrbi kojima su uređena ova pitanja pa ne vidim potrebu za novim zakonom’, kazao je Adanić, dodavši da ako se i ide na novi zakon, on treba obuhvatiti i druga skloništa, odnosno domove koji su, primjerice, osnovani od strane grada ili županije.
Odgovorila mu je Neva Tölle. ‘Spomenuli ste dom poput Duge Zagreb. Da, naravno, tamo nema problema nema niti će ih ikada biti. Zašto? Zato što je osnivač te Duge Grad Zagreb, zato što je glavni financijer te Duge Grad Zagreb, zato što je Duga projekt Grada Zagreba. Pa je li logično očekivati da u vlastitom projektu bude problema financijske naravi koje imaju autonomna skloništa? Ne, nije’, rekla je Tölle, dodavši da takvim domovima žene tako i tako ne vjeruju, zbog čega su autonomne ženske kuće prekapacitirane.
