Oko 75 mladih LGBTIQ aktivistkinja i aktivista iz cijele Europe trenutno u Zagrebu raspravlja o LGBTIQ temama i upoznaju jedni druge sa situacijom po pitanju LGBTIQ prava u svojim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Od 29. rujna do 1. listopada, naime, održava se 33. godišnja konferencija međunarodne mreže LGBTIQ organizacija mladih – IGLYO (International Lesbian, Gay, Bisexual, Transgender, Intersex and Queer Youth and Student Organization).
“Izglasavaju se promjene u statutu, izglasavaju se nove članice i postoji niz radionica o radu s LGBTIQ zajednicom, o kampanjama te o temama poput trans inkluzivnosti i inter inkluzivnosti”, objasnila nam je sadržaj konferencije Mia Gonan iz Zagreb Pridea koji je, uz IGLYO, organizirao konferenciju u Zagrebu. “Bitno je da se konferencija ove godine održava u Zagrebu zato što možemo educirati aktiviste_kinje iz cijele Europe o situaciji u Hrvatskoj, koja – kao što je pokazao ovaj tjedan – nije sjajna, pogotovo po pitanju LGBTIQ prava. Svi_e znamo da je ovo što se dogodilo s Obiteljskim zakonom zapravo testiranje granica od strane desnih ekstremističkih grupacija u trenutnoj Vladi. Pokušali su vidjeti koliko daleko mogu ići, a javnost im je pokazala da ne mogu toliko daleko”, izjavila je za Libelu Dina Jokanović iz Zagreb Pridea.
Konferencija je zatvorenog tipa pa smo im se pridružile na formalnom domjenku uz predstavnike_ce ambasada i hrvatskih institucija u petak, 29. rujna u kino Europi.
Sudionike_ce konferencije najprije je kratko pozdravilo dvoje predstavnika IGLYO-a i Ivan Novosel iz Zagreb Pridea, a zatim im se obratila Gordana Obradović, pomoćnica ravnateljice Ureda za ravnopravnost spolova. Napomenula je prisutnima kako Hrvatska ima antidiskriminacijske zakone. “Ali znamo da dobri zakoni nisu dovoljni i da svi_e zajedno moramo raditi kako bi poboljšali situaciju. Posebno je bitno raditi s mladima i jako smo sretni_e što ste se okupili_e u Zagrebu”, izjavila je.
Zatim je pozdrave uputio Amir Muharemi, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova. Muharemi je u govoru nabrojao sve formalne i legislativne uspjehe RH po pitanju zaštite i promocije prava LGBTIQ osoba. Podsjetio je na uspjehe iz doba Jugoslavije, kad je hrvatska liječnička komora izbrisala ‘homoseksualnost’ s liste mentalnih poremećaja još 1973. godine, cijelih 17 godina prije nego što je to učinila Svjetska zdravstvena organizacija.
Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, istaknuo je da u Hrvatskoj u polju ravnopravnosti imamo tri važna zakona: Zakon o ravnopravnosti spolova iz 2003, Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2008. i Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola iz 2014. godine. “To je dobra strana priče. Izazov predstavlja implementacija, a mi bismo na ovoj konferenciji htjeli_e istaknuti posebno polje interesa naše institucije, a to je obrazovanje. Prava LGBTIQ osoba još nisu dio obrazovnog sustava, a mi radimo i radit ćemo u budućnosti na razvijanju i promicanju kulture različitosti i ravnopravnosti na administrativnoj razini obrazovnih institucija”.
Naposljetku je mlade LGBTIQ aktiviste i aktivistkinje pozdravila Nada Turina-Đurić, predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport. “Željela bih govoriti o političkim idejama slobodne i ravnopravnosti”, naglasila je. “Moramo zaštititi sve manjine od govora mržnje, nasilja i prijetnji. To možemo napraviti sustavnim provođenjem obrazovnih mjera o prihvaćanju i punim priznanjem vaše zajednice u društvu”, izjavila je.
“Mislimo da se ova konferencija događa u pravom trenutku jer će osobe iz prve ruke doznati informacije koje bi inače saznavale iz medija, koji ponekad ne izvještavaju kako bi trebali o LGBTIQ temama, ili bi čitale izvještaje koji stvarnu situaciju pokazuju u puno pozitivnijem svjetlu, a svi_e znamo da su brojke o zločinu iz mržnje itekako crne. Naše istraživanje iz 2013. godine ‘Brutalna stvarnost’, pokazuje da je 73,6 posto ispitanih LGBTIQ osoba doživjelo neki oblik nasilja, a onaj tužni podatak je da je samo 7,7 posto taj isti zločin prijavilo policiji”, rekla nam je za kraj Dina Jokanović.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
