Irshad Manji je žena koju je The New York Times prozvao “najgorom noćnom morom Osame bin Ladena”. Ona je žena koja vjeru poistovjećuje sa slobodom, naročito slobodom izbora, pa tako smatra kako je u Kur’anu jasno vidljivo da Alah voli čovjeka dovoljno da bi mu dao izbora i kapaciteta za njegovo upotpunjavanje. Pod izborom, Manji podrazumijeva i izbor seksualne orijentacije. Njezina kontroverzna homoseksualnost diže na noge tradicionalne islamiste, pa čak i objedinjuje pojedine zemlje u oštrom sukobu protiv takve “iskrivljene” interpretacije islamske svete knjige. Budući je takav stav u islamskoj zajednici neprihvatljiv, Manji često biva suočena sa prijetnjama smrću.
Tko je ta hrabra žena? Isto pitanje postavila je Oprah Winfrey prije nego što joj je uručila Chutzpah priznanje, dokaz osobina smjelosti, hrabrosti i snage, zbog kojih je Manji postala poznata kao najpoznatija suvremena kritičarka islamskog fundamentalizma. Rođena je u Ugandi 1968. godine, kao dijete Gujarati Indijca i Egipćanke. 1972. godine obitelj Manji napušta Ugandu radi Idi Aminovog protjerivanja Azijata iz Ugande. Novi dom pronašli su u Kanadi, u Vancouveru, gdje Manji odrasta, te istovremeno pohađa sekularnu i islamsku školu, diplomirala je na University of British Columbia, kao jedna od najboljih studentica svoje generacije. Tijekom godina Manji radi kao novinarka, spisateljica i producentica. Svjetski poznata postaje 2002. godine kada počinje sa pisanjem vlastitog kapitalnog djela, Problem s islamom danas, koje je kasnije prevedeno na više od 30 jezika. Ubrzo postaje utemeljiteljica humanitarne organizacije Ijtihad, koja promiče ideje kritičkog razmišljanja i ohrabrivanja drugačijeg mišljenja. Njezine kolumne izlaze u The New York Timesu, The Wall Street Journalu, The Time of London, te u The Globe and Mail.
Manji sebe deklarira kao “Musliman Refusenik“, što znači da odbija sudjelovati u vojsci robota pod Alahovim imenom. Smatra kako su vrijednosti, kao i problemi, mnogo dublji, pa ih zato valja promotriti s više opcija i strana. U knjizi Problem s islamom Manji se osvrće na problem Židova u Palestini, smatrajući kako Arapi griješe kada ne priznaju povijesnu vezu Palestine sa Židovima. Smatra kako Židovi imaju povijesno pravo na svoju državu na području Izraela. U drugoj knjizi, Alah, sloboda i ljubav, Irshad Manji poziva muslimane i nemuslimane u ujedinjenje, na suzbijanje strahova koji ih spriječavaju od života i integraciji. Također, jasnije izražava i nesklad između dogme i vjere, naglašavajući kako su obje nespojive, te kako je u islamu jedino moguća pobjeda vjere, utkane u slobodu i ljubav prema svima.
{slika}
U intervjuu za Buku, Manji govori o vlastitom položaju među islamistima i islamofobima. Tako priznaje kako je mrze i jedni i drugi. Dok muslimani supremisti mrze pitanja i kritike koje postavlja, a ponajviše njezinu istospolnu seksualnu orijentaciju, islamofobi je mrze zbog toga što se jednostavno nije odrekla islama, te što nastupa kao ponosna muslimanka. U istom intervju Manji govori i o borbi za prava LGBT populacije, ističući kako je u zadnjih nekoliko godina zamijećen porast muslimana koji se javno deklariraju kao homoseksualni. Time ukazuje na vjeru u buduću liberalizaciju i slobodu izbora u muslimanskom svijetu. Manji napominje kako je veoma problematično što je danas u svijetu mnogo veća sramota biti deklariran homoseksualcem, nego seksistom. Svoju predanost borbi za prava žena i homoseksualnih osoba pripisuje vlastitoj zahvalnosti prema Bogu, sretna što je u ranom djetinjstvu dospjela u slobodno društvo koje je postalo polazište njezinih kritičkih osvrta. Nedavno joj je dodijeljena nagrada za slobodu govora unutar islama. Osvrnuvši se na novi zakon u Kuvajtu, prema kojem je svatko tko progovori o stajalištu suprotnom vladinom, optužen za bogohuljenje, Manji je rekla kako se u pojedinim dijelovima svijeta društvo nije pomaklo unazad 1000 godina. Neki, zapadu nepojmljivi zakoni, još uvijek vrijede za populaciju zarobljenu u skučenom prostoru između nevidljivih zidova cenzure i straha. Njezina neustrašivost potvrđena je međunarodnim priznanjima, prema magazinu Ms. Manji je proglašena feministkinjom 21. stoljeća, dok ju je Američko društvo za unaprijeđenje islama imenovalo muslimanskim vođom sutrašnjice.
