U fokusu

Tužba protiv radijske postaje koja zabranjuje ženske glasove u eteru

Izraelke se bore protiv ortodoksnih restrikcija

Izraelke se bore protiv ortodoksnih restrikcija

Nakon podnošenja prve ikada kolektivne tužbe po pitanju rodne segregacije u Izraelu, lokalne religijske grupe za ženska prava kažu da se nadaju kako će zaštititi prava žena na javnu sferu u izraelskom društvu. “Obično o diskriminaciji žena samo govorimo i ništa se ne događa. Kada ljudi počnu shvaćati da će ih to koštati mnogo novca, nadamo se da će se stvari početi mijenjati”, kaže Riki Shapira, pravna savjetnica i članica odbora Kolecha, prve ortodoksne židovske feminističke organizacije u Izraelu. Kolech je 29. kolovoza podnio kolektivnu tužbu tešku 104 milijuna izraelskih šekela (25,8 milijuna dolara) protiv Kol Berama, ultraortodoksne radijske postaje u Jeruzalemu. Organizacija smatra da Kol Berama diskriminira žene tako što zabranjuje da se ženski glasovi čuju na bilo kojem programu te radijske postaje.

Problem je vrlo simboličan; radi se o njihovom glasu na radijskoj postaji i njihovom glasu u svijetu. Nitko ih ne vidi i nitko ih ne čuje”, kaže Shapira.

Prema članku u Jerusalem Postu, u odgovoru na tužbu, Kol Berama pozvao je tužitelje da poštuju “vjerovanje i svjetonazor većine u toj ultraortodoksnoj zajednici, kako muškaraca tako i žena”. No ne podržavaju svi u ultraortodoksnoj odnosno Haredi zajednici – koja čini oko 10% izraelske populacije – odluku radijske postaje da isključi žene iz emitiranja. Tridesetsedmogodišnji ultraortodoksni muškarac koji se predstavio pod lažnim imenom Moshe kaže da se protivi rodnoj diskriminaciji u svojoj zajednici: “Radio postaje ne daju glas ženama, čak i kada su žene pitanje o kojem se raspravlja. Postoji mnogo različitih glasova unutar Haredi zajednice – šteta je da se oni ženski ušutkavaju. Ja ne tvrdim da znam koliko ljudi misli na ovaj ili onaj način, no znam mnogo onih koji misle kao ja”. Moshe je stanovnik Jeruzalema, i kaže da se stanje ženskih prava pogoršava, uvelike zbog toga što ljudi postaju sve religiozniji, a ekstremističke skupine pokušavaju kontrolirati ultraortodoksnu zajednicu. “Žene trebaju imati jednaka prava kao muškarci”, kaže on.

{slika}

Zaista, mnogi primjeri spolne segregacije prijavljeni su u Izraelu posljednjih mjeseci. U srpnju, sud je dosudio tinejdžerki 13,000 izraelskih šekela, nakon što su ju dvojica ultraortodoksnih muškaraca prisilila da sjedi u zadnjem dijelu autobusa, unatoč činjenici da je spolna separacija ilegalna u javnom prijevozu u Izraelu.Incident se dogodio u Beit Semeshu, gradu udaljenom 30 km od Jeruzalema, koji je nedavno bio žarište ugnjetavanja od strane ultraortodoksnih Židova. U prosincu 2011. osmogodišnja izraelska djevojčica bila je popljuvana na putu u školu jer je navodno bila “neskromno odjevena”. U kolovozu, izraelska autobusna kompanija Egged tiho je odlučila da neće koristiti prikaze ljudi u reklamama koje se nalaze na obje strane autobusa u Jeruzalemu. Tvrtka je donijela takvu odluku, prema izvješćivanju izraelskih medija, kako bi izbjegla vrijeđanje ultraortodoksnih stanovnika ukoliko bi reklame prikazivale žene. Takvi zahtjevi nemaju podršku niti svih članova ultraortodoksne zajednice. Mnogi od njih su protiv”, kaže odvjetnica Orly Erez- Likhovski iz Izraelskog Religijskog Akcijskog centra IRAC, grane pokreta Reforma judaizma. U izvješću objavljenom u siječnju 2012, naslovljenom “Isključenje: U ime Boga”, IRAC je dokumentirao preko 50 slučajeva rodne diskriminacije koja se dogodila u Izraelu 2011. Ti slučajevi dogodili su se, između ostalog, na pločnicima, u zdravstvenim klinikama, trgovinama, uredima za zapošljavanje, u školi, na ceremonijama vojnih diplomanata i na događajima povodom vjerskih praznika organiziranih od strane lokalnih vlasti.

Erez-Likhovski ipak predviđa manji broj slučajeva u 2012. godini, najviše zbog osude takvih postupaka u izraelskim medijima i općenito unutar društva.

Ukoliko dozvolite prakticiranje segregacije na jednom mjestu, ulazite na vrlo sklizak teren, uz rizik da se ona prenese i na druga mjesta. A ljudi su počeli shvaćati tu opasnost. Segregacija se događa posvuda i zato je važno zaustaviti ju i objasniti koliko je opasna”, kaže Ere-Likhovski. Prema Mosheu, otvoreno govoriti o tom pitanju je najbolji način da ljudi – i religiozni i sekularni – premoste rodnu diskriminaciju. “Nema logike ni opravdanja (za utišavanje ženskih glasova) i to vodi u vrlo lošem smjeru”, kaže on. “Što više o tome govorite, efekt može biti samo pozitivniji”.

Prevela i prilagodila: Mirela Lišinović