Joanna Palani, kojoj zbog suradnje s kurdskim obrambenim snagama u borbi protiv ISIL-a prijeti do dvije godine zatvora, trenutno se nalazi u danskom zatvoru Vestre Fængsel u iščekivanju sljedećeg saslušanja koje će odlučiti o njezinoj daljnjoj sudbini.
Od početka oružanih sukoba na području Sirije, više od 27.000 stranaca/kinja pristiglo je u Siriju s namjerom da se na ovaj ili onaj način pridruže sukobu. Mnoge žene koje su doputovale u ratom zahvaćenu Siriju učinile su to kako bi se pridružile džihadistima zagovaračima samo-prozvane Islamske države. No, Joanna Palani primjer je jedne je od žena koje su učinile upravo suprotno. 2014. godine, tada 22-godišnja Palani napustila je udobnost svoga doma, pozdravila se od svog starog života studentice političkih znanosti i filozofije te otputovala kako bi se, na prvoj liniji vatre, pridružila kurdskim Jedinicama narodne zaštite (YPG), a potom i Peshmergi, dala svoj doprinos u borbi protiv terorizma u Siriji i Iraku te kako je i sama izjavila – borila se za ljudska prava svih ljudi.
Joanna Palani rođena je 1993. godine u UN-ovom izbjegličkom logoru u Ramadi kao dijete iranskih Kurda koji su bili prisiljeni napustiti svoj dom za vrijeme Zaljevskog rata te se već kao vrlo mala s obitelji preselila u Kopenhagen gdje je, kako sama kaže, živjela ugodnim, normalnim životom. Kao kći i unuka kurdskih Pashmerga boraca, Palani je, kako prenosi Vice, već u devetoj godini života naučila rukovati oružjem i pucati iz puške te je po svom pridruženju Jedinicama narodne zaštite ubrzo postala odgovornom za obučavanje mlađih borkinja koje su se također odlučile pridružiti YPG-u.
No, njezin doprinos u borbi protiv terorizma ne staje samo na pukom obučavanju mladih djevojaka već seže i mnogo dalje. Palani je također odigrala značajnu ulogu u borbi protiv ISIL-ovskih ekstremista sudjelujući u brojnim akcijama spašavanja jazidskog stanovništva iz okupiranih teritorija Islamske države. Velik broj onih koji su se našli pod opsadom mlade su jazidske žene i djevojčice prisiljene na seksualno ropstvo. Jedna od navedenih akcija spašavanja uključivala je oslobađanje sela u blizini Mosula gdje su ISIL-ovski militanti ‘skladištili’ djevojčice, prisiljavali ih na razne seksualne činove i ‘iznajmljivali’ ih niže rangiranim borcima. “Sve djevojčice bile su mlađe od 16 godina. Jednu djevojčicu upoznala sam u bolnici u koju smo ih dovodili. Bila je sirijska kršćanka i umrla je držeći me za ruku – jer je bila svega 11 godina stara i trudna s blizancima. To je jednostavno nešto pogrešno.” izjavila je Palani prepričavajući samo jedan od brojnih užasavajućih prizora s kojima se susrela u ratom razorenom Iraku i Siriji.
Palani također tvrdi da svoju odluku o odlasku u rat nikada nije požalila niti je ikad sumnjala u ispravnost iste, no ona joj je ipak donijela neočekivane probleme – i to ne niti u Iraku niti u Siriji već u njenoj vlastitoj domovini Danskoj. Nakon što se za vrijeme dopusta odlučila vratiti u Dansku i posjetiti obitelj u Kopenhagenu, Joanni Palani blokirana je putovnica i onemogućen ponovni izlazak iz zemlje kako bi joj se onemogućio povratak u Islamsku državu, što nije uspjelo spriječiti Palani da se ranije ove godine ipak pokuša vratiti.
Prema statistikama iz 2015. godine, Danska se nalazi na drugom mjestu na listi zemalja iz kojih potječe najveći broj stranih boraca i njihovih pristaša unutar redova ISIL-a te je kao takva, država uvidjela potrebu za uvođenjem zakona o blokiranju putovnica svima koji predstavljaju ‘prijetnju javnom redu’. No, dok se ‘povratnicima/ama’ iz redova ISIL-a često pruža psihološko savjetovanje u sklopu Aarhusovog modela te im se čak nudi mogućnost zaposlenja pod pokroviteljstvom istog, Joannu Palani dočekao je pritvor u trajanju do konačne presude koja bi mogla iznositi i do dvije godine zatvora, što je, prema riječima njezinog odvjetnika Erbila Kaye, u najmanju ruku – licemjerno. Palani je prva strana borkinja kojoj prijeti kazna zatvora pod optužbom kršenja navedenog novog zakona o kretanju onih koji predstavljaju ‘prijetnju javnom redu’.
“Ovo je sramota. Mi smo prva zemlja na svijetu koja kažnjava osobu koja se bori na istoj strani kao i internacionalna koalicija. Licemjerno je kazniti ju. Zašto ne kažnjavamo one koji se bore za ISIL umjesto one koji su na istoj strani kao i Danska?” izjavio je Kaya.
Doista, što uopće reći o državi prema kojoj prijetnju predstavlja osoba koja se bori protiv ekstremista koji prema shvaćanjima gotovo cijeloga svijeta predstavljaju prijetnju čitavome svijetu, jer kako i stoji na Palaninom Instagram profilu: Nepravda bilo gdje, prijetnja je pravdi svugdje.
