Čitate li/jeste li čitali Zagorku? Znate li u kakvoj su vezi Plameni inkvizitori s bajkom o Snjeguljici? Otkriva li možda Zagorkin narativni postupak njenu implicitnu epistemologiju?
To i štošta drugo mogli ste doznati ili bar propitati na znanstvenome skupu Marija Jurić Zagorka- život, djelo, naslijeđe i feminizam, antifeminizam, kriza u Zagrebu od 26. do 27. studenog 2010. godine. Skup je održan u prostoru Centra za ženske studije – na Dolcu u memorijalnom Zagorkinom stanu. Osim hrvatskih sudionika/ca i suradnje s odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta skup se može pohvaliti i gošćama iz Crne Gore, Mađarske i Bosne i Hercegovine.
Jeste li kada izrekle frazu – Nisam feministica ali…? Mirjana Adamović bavila se implikacijama i skrivenim značenjima ove učestale fraze. Gordana Bosanac upozorila nas je na pravila pristojnog ponašanja u javnome prostoru – poglavito prema ženama – oštro se osvrćući na one koji pristojnost vide kao propadanje spolnosti. Ervina Dabižinović govorila nam je o iskustvu bivanja članicom grupe Anima u Crnoj gori, ženske grupe aktivistkinja za mir i ljudska prava. O skupini je govorila i Paula Petričević kritizirajući rodne studije u insitucijama gdje imaju zapravo antifeminističke osobine. Nada Kujundžić i Anita Dremel govorile su o pitanjima kojima smo započeli članak, a Mirjana Janjić odgovorila je na naslovno pitanje. Reklama je u vrijeme Matoševih polemika sa Zagorkom izgledala isto kao i danas. Lidija Dujić dovela je u suodnos živote i djela Zagorke i Ivane Brlić Mažuranić dotičući se i Dragojle Jarnević. Maša Grdešić govorila je o pojavi popularnog feminizma koji pripada mainstream kulturi- poput Cosmopolitana ili L’Orealovih reklama. Šeherezada Kalkić pronašla je u liku Zagorkine Zlate zalaganje za iste ideje poput onih Mary Wollstonecraft, a Slavica Jakobović Fribec i Lucija Benyovsky bavile su se popularnom kulturom u i oko Zagorkina časopisa Hrvatica. Fokusirajući se na promišljanja Trinh T. Minh-ha, Marine Gržinić i Chandre Talpade Mohanty Biljana Kašić nas je u dinamičnom predavanju podsjetila i na probleme radnica Kamenskog. Kamovim se bavila Sanja Knežević proučavajući odnose prema ženi u Isušenoj kaljuži i dovodeći ih u vezu s odnosom prema ženi matice hrvatskoga društva toga vremena. O službenom socijalističkom diskursu o feminizmu u Jugoslaviji govorila je gošća iz Mađarske Zsofia Lorand – posebice o novoj pojavi feminizma 70-tih u časopisima Žena i Naše teme .Ako ste rado čitali knjigu Jana Kotta Rozalindin spol ili knjigu Judith Butler Nevolje s rodom, zasigurno bi vas zaintrigirao rad Biljane Okolopčić koji u naslovu aludira na ova djela baveći se travestijom u Zagorkinim romanima, čiji je najistaknutiji nositelj Stanka u Gričkoj vještici.
Ne brinite, ako ste propustili skup, Centar za ženske studije izdaje radove u zborniku tako da ih je moguće i naknadno pročitati. Ipak, sljedeći put pokušajte odvojiti vremena za ovo događanje u ugodnome i opuštenom okružju Zagorkina doma.
