Naftom bogatu Venezuelu 2014. uslijed pada cijena nafte pogodila je ekonomska kriza. Državna blagajna financirana najvećim dijelom od izvoza nafte ostala je prazna, a nova politička garnitura nije ponudila efektivno rješenje. Mnogi krive upravo predsjednika Nicolasa Madura i njegovu socijalističku politiku, dok njegovi pristaše prstom upiru u “imperijalističke sile” uključujući i SAD koji su im nametnule sankcije.
Hiperinflacija i nezaposlenost već su tada mnoge stanovnike Venezuele natjerale na to da bolju budućnost potraže u susjednim zemljama. No ekonomska kriza u Venezueli pretvorila se u jednu od najvećih humanitarnih kriza u Južnoj Americi. Prema podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice, broj ljudi koji su napustili Venezuelu popeo se do 3 milijuna. Oni koji ostaju suočavaju se s ekstremnim siromaštvom, nestašicom hrane i lijekova, a najviše pritom stradavaju majke i djeca.
Hrana u Venezueli postala je preskupa, usto često isključivanje struje onemogućava bilo kakvo čuvanje namirnica od propadanja. Osim nestašice hrane, u Venezueli vlada nestašica lijekova i ostalih kućanskih potrepština, stanovništvo je bez struje i vode. Sve više mladih budućih majki stoga odlazi iz Venezuele.
“Bilo je grozno. Bilo je dana kada bismo jeli samo jedan obrok dnevno. Nekada bismo jeli samo rižu s rajčicama ili salatu i to je bilo sve što bismo pojeli. Mjesecima sam bila anemična i nedostajalo mi je vitamina. Ne mogu se nabaviti vitamini, nema lijekova, nema ničega. Zbog toga smo došli. Kod kuće nije bilo resursa kako bismo imali dijete”.
Građani gladuju. Prosjačenje uz cestu i kopanje u smeću u potrazi za hranom sve su češći prizori jer je hrana postala luksuz, posebice za ljude iz slamova. U takvim teškim životnim uvjetima, mnoge obitelji jednostavno više nisu u stanju prehraniti svoju djecu. Sve je više trudnica koje se odlučuju dati dijete na posvajanje, u nadi da će djetetu koje čekaju pružiti bolju budućnost, a onima koje imaju osigurati kakav-takav obrok.
Nakon krize postalo je nemoguće financirati velike obitelji, zbog čega sve više djece završava na ulici. Neki mladi svojevoljno odlaze od kuće kako bi njihova braća dobila obrok. Dobrotvorne udruge poput Casa don Bosco bilježe povećani broj djece beskućnika, u prvoj polovici 2018. godine broj djece u njihovu skloništu porastao je za čak 60%.
“Na ulici ti se može dogoditi svašta. Policija te tuče, ljudi se odnose loše prema tebi jer prosiš”.
“Loše se spava. Stalno se bojiš da će ti netko nauditi”.
Na nesigurnim ulicama s povećanom stopom kriminala, s hladnim noćima i bez hrane ovu djecu očekuje neizvjesna budućnost.
Prevela i prilagodila: Ivana Korpar
