Unatoč kasnovečernjem terminu i blagdanskoj groznici, građani i građanke izdvojili su svoje vrijeme i okupili se u zagrebačkome kinu Grič kako bi u dva sata javne rasprave do najsitnijih detalja diskutirali o Zakonu o životnom partnerstvu. Svi su bili suglasni u jednom – zakonsko uređenje njihovih obitelji više ne može čekati.
Organizator događaja bila je udruga Zagreb Pride koja je 18. prosinca započela kampanju informiranja javnosti o Zakonu o životnom partnerstvu. Nakon uvodnih riječi o aktivnostima ove organizacije, Marina Milković iznijela je rezultate istraživanja koji potvrđuju nužnost donošenja najavljenog zakona. Među ostalim, naglasila je kako je 53 posto ispitanika odgovorilo da bi sklopilo životno partnerstvo, dok je njih 39 posto kazalo kako želi imati djecu.
Koordinator Zagreb Pridea Marko Jurčić ukratko je izložio pravni aspekt koji uređuje istospolne veze. Zakonom će se tako regulirati sljedeća prava: statusna prava; obiteljski život; osobna prava; odnosi vezani uz djecu; imovinski odnosi; nasljeđivanje; porezni status; status u mirovinskom osiguranju; status u sustavu socijalne skrbi; prava i obveze u sustavu zdravstvenog osiguranja i zaštite; prava i obaveze u pogledu zapošljavanja i radnih odnosa, pristupu i dobivanju javnih i privatnih usluga; javnopravni položaj.
Jedna od koordinatorica udruge, Ana Brakus, najavila je aktivnosti planirane za prve dane sljedeće godine. Kako je i ranije bilo govora, Zagreb Pride planira održati sastanke sa saborskim klubovima s ciljem njihova informiranja o važnosti ovog zakona i da se predstavnici klubova upoznaju osobno sa svojim LGBT sugrađanima i sugrađankama.
LGBT zajednicu najviše zanimaju pitanja skrbi o djeci
Uslijedila je i više nego zanimljiva rasprava o predloženom zakonu, a na pitanja su odgovarali gosti javnog savjetovanja: pomoćnica ministra uprave Jagoda Botički, ministar uprave Arsen Bauk i zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec.
Okupljene je najviše zanimala razlika između dva nova instituta skrbi koje uvodi zakon – roditeljska i partnerska skrb o djetetu.
Razliku između dva nova instituta skrbi detaljno su objasnili Goran Selanec i Jagoda Botički. Kazali su kako je roditeljska skrb slična institutima očuha i pomajke, a sklapa se izjavom oba roditelja kod javnog bilježnika, za razdoblje dulje od mjesec dana. Partnerska je skrb, pak, trajniji oblik prava i dužnosti vezanih uz djecu. Sklapa se na dva načina: nakon smrti jednog od roditelja ili ukoliko dijete nema drugog roditelja, odnosno isti je nepoznat.
{slika}
Koliko država može učiniti da stvarno zaštiti LGBT osobe?
Publiku je zanimalo hoće li se provesti edukacija liječnika i sudaca, pred kojima bi se potencijalno mogli naći potpuno novi slučajevi obiteljskih sporova, a kako bi se izbjegle homofobne i diskriminirajuće situacije. Bauk je rekao kako su u radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga zakona, među ostalim, sudjelovali i pravni i medicinski stručnjaci koji su samostalno predložili neke odredbe zakona u korist LGBT zajednice.
Smatra kako se ovakve situacije ne mogu unaprijed predvidjeti, ali u slučaju da do njih dođe uvijek postoje brojni načini kojima se može ukazati na diskriminaciju (prosvjedi ispred dotičnih institucija, pritisak medija, i slično), kao i obraćanje višim instancama poput Ustavnog suda RH i Suda za ljudska prava u Strassbourgu.
Prisutne je zanimala i hipotetska situacija promjene društveno-političkih okolnosti u državi. U slučaju da se zakon izglasa, a u dogledno vrijeme Republikom Hrvatskom zavlada desna struja, postoji li mogućnost da se ovaj zakon ukine? Ministar Bauk kazao je kako se svaki zakon, dakako, može srušiti, no i kako bi bilo kakav razgovor o tome u ovom trenutku bio obična spekulacija.
