Parovima kod kojih je utvrđen nedostatak spolnih stanica u postupku izvantjelesne oplodnje omogućit će se oplodnja više od triju jajnih stanica, predviđeno je prijedlogom dopuna Zakona o medicinskoj oplodnji koji je Vlada poslala Saboru, donosi Vjesnik. I dalje je, međutim, ostala na snazi druga sporna stavka koja se odnosi na zabranu zamrzavanja zametaka. Umjesto zametaka, kod nas se zamrzavaju jajne stanice.
“Nismo zadovoljni novim prijedlogom jer se on odnosi samo na mali dio pacijenata, dok će svi ostali i dalje biti zakinuti. Osim toga, ništa se i dalje ne govori o eventualnim viškovima oplođenih jajašaca. Hoće li se uspješno oplođeni zameci moći zamrznuti ili ne”, pita Jelena Koprić iz Udruge Rode.
Prema zlatnom standardu koji se provodi svugdje u Europi, oplođuju se sve jajne stanice dobivene u jednom postupku hormonske stimulacije, a zameci koji se odmah ne prenose, zamrzavaju se. To je kod nas Zakon onemogućio. Nakon uzimanja hormona i punkcija kojima su podvrgnute žene kod nas se oplođuju samo tri stanice, što ograničava broj zametaka. No kako se ni zameci ne mogu zamrzavati, imamo veliki postotak neuspješnih oplodnji, kao i nemogućnosti prijenosa zametka u maternicu, a tada postupak kreće potpuno ispočetka. Oplodnja samo triju jajnih stanica za jedne parove znači odsustvo transfera, jer im je potrebno više od tri da bi došli do makar jednog zametka, a za druge – opasnost od rizične troplodne trudnoće.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović iznio je podatke prema kojima je od početka primjene Zakona, donesenog 2009., postupkom umjetne oplodnje omogućeno 25 posto više trudnoća, njih 261, dok broj rođene djece iznosi 1019 ili 220 više nego je bio slučaj prije donošenja Zakona. “Novi zakon donio je nebrojeno dobrih stvari. Lista čekanja je bila godinu dana, a danas ih nema, u EU je prosjek migracija parova od 5 do 10 posto, a kod nas je 5,3 posto, 67 parova iz inozemstva se liječi u Hrvatskoj, jedina smo zemlja koja plaća 6 postupaka umjetne oplodnje, a delimitirali smo i godine, pa i žene iznad 40 godina mogu postupiti plaćenim postupcima oplodnje”, istaknuo je Milinović.
Alfred Kniewald, biolog koji se medicinskom oplodnjom bavi već više od 30 godina, smatra da bi se hrvatski zakon trebao prilagoditi, ako ne nekom boljem, onda barem njemačkom koji je također ograničavajući, ali ne u tolikoj mjeri. “Ženama bi se trebalo omogućiti oplodnja svih jajnih stanica”, smatra Kniewald. Kaže da je na nedavnom skupu o medicinskoj oplodnji iznesena brojka o prosječnoj uspješnosti postupaka umjetne oplodnje u svijetu od 26 posto. Jedan je njemački kolega iznio podatak o 22-postotnoj uspješnosti postupka u Njemačkoj, ali ne zato što njemački ginekolozi lošije rade, nego zato jer ih zakon ograničava. S druge strane, otkako je naš zakon stupio na snagu, barata se s navodnih deset posto povećanja rađanja djece iz postupaka umjetne oplodnje, što je, tvrdi Kniewald, očita namjerna ili nenamjerna pogreška u statistici jer s ovako ograničavajućim zakonom to nije moguće. “Zakonom radimo protiv naših žena”, zaključuje Kniewald.
