Hrvatska Vlada je u srijedu na sjednici donijela zaključak o ubrzavanju pripreme i provedbe prve faze projekta LNG terminala na otoku Krku, odnosno procesa izgradnje plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina.
Iako se vladajuća koalicija danima raspada i njezini čelnici se prepucavaju preko medija, danas su svi/e ministri/ce i HDZ-a i Mosta došli/e na sjednicu Vlade i složno izglasali/e sve točke dnevnog reda. Jedno je sigurno, vole svoje fotelje i jednoglasno su prodali zemlju.
Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku (LNG terminal) je strateški investicijski projekt za državu i važan čimbeniku u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, kao i u povećavanju sigurnost opskrbe prirodnim plinom za zemlje jugoistočne Europe, i uvršten je i u Strategiju skladištenja ukapljenog prirodnog plina koju je Europska Komisija objavila u veljači ove godine.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je kako je ovo vrlo važan projekt za EU i Hrvatsku. Predviđena je njegova izgradnja u četiri faze, a Panenić ističe kako se Hrvatska mora usredotočiti na pripremu prve faze.
No, ubrzavanje procesa pripreme i provedbe prve faze projekta, kako je rekao, ne isključuje provedbu ostalih planiranih faza ako se pokaže da su one ekonomski isplative. Vlada zaključkom za to zadužuje nekoliko ministarstava te posebice firmu LNG Hrvatska d.o.o.
Premijer Tihomir Orešković je kazao kako se nada da će se u roku 60 do 90 dana moći potpisati ugovori s investitorima.
Eksploatacija i na kopnu
Vlada je dala i suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu i to za šest istražnih prostora. Tako je ministar Panenić ovlašten da potpiše ugovor s Inom i s nigerijskom tvrtkom Oando PLC za po jedno istražno polje te za četiri istražna polja s kanadskom tvrtkom Vermilion.
Panenić je rekao kako su ugovori bitni za Hrvatsku jer su njima predviđene investicije u iznosu od 88 milijuna eura.
“Očekujem da će istraživanje biti pokretač lokalnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta, posebice u Slavoniji”, kazao je.
Vlada je usvojila novi zakon o javnoj nabavi kojim se umjesto dosadašnjeg kriterija najniže cijene počinje primjenjivati kriterij ekonomski najpovoljnije ponude.
Panenić je istaknuo da je ključna novina zakona uvođenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Također se uvodi europska jedinstvena dokumentacija, obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, povezuju se registri koje vode javna tijela, propisuje se jedinstveni rok za žalbu od 10 dana i smanjuje se iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka.
Novi zakon o koncesijama
Prihvaćen je i novi zakon o koncesijama, a ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako se njime uvodi uravnotežen i fleksibilni pravni okvir za dodjelu koncesija.Također se uvodi određenje strateškog interesa Republike Hrvatske u odnosu na pojedine koncesije.
Kao strateški interes Hrvatske prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, izgradnju i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i distribucija električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte naftovodima te izgradnju i upravljanje transportnim sustavom plina, rekao je Marić.
Za pojedinu koncesiju koja je prepoznata kao strateška koncesija predviđa se donošenje posebnog zakona, a Hrvatski sabor može proglasiti i dodatne koncesije koje kao takve jesu od strateškog interesa Republike Hrvatske.
Marić je kazao i kako se ovim zakonom utvrđuje djelotvornije i učinkovitije provođenje inspekcijskog nadzora.
Sjednica počela uobičajeno, došli svi ministri
Vladina sjednica počela je u srijedu uobičajeno, unatoč zahtjeva za opozivom premijera Tihomira Oreškovića što traži Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om, a nazoče joj svi ministri i Mosta i HDZ-a i oba potpredsjednika Vlade Tomislav Karamarko i Božo Petrov.
Premijer Tihomir Orešković na početku sjednice kratko je rekao da je dnevni red velik, ima 31 točku. “Lijepo vas je vidjeti, imamo dugačku sjednicu i puno posla. Idemo raditi”, rekao je Orešković.
