Mreža mladih Hrvatske (MMH), krovna organizacija nevladinih udruga koja brine o pravima mladih, krajem listopada objavila je izvješće o mladima na tržištu rada. Riječ je o četvrtom kvartalnom osvrtu nastalom u sklopu programa “Pronađena generacija: podrška kvalitetnom zapošljavanju mladih u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti” koji je posvećen najznačajnijim karakteristikama mladih osoba u Hrvatskoj i EU te donosi usporedbu 2007. i 2015. godine. Naime, kako podaci pokazuju, razlika u dva promatrana razdoblja pokazuje gubitak preko sto tisuća radnih mjesta i značajan porast nezaposlenih mladih bez obzira što se 2007. godina smatra početnom godinom globalne ekonomske krize, dok se u 2015. već očekivao i oporavak tržišta rada. Minula kriza tako je najviše oštetila mlade i njihova radnička prava, čime su radno sposobni mladi u dobi od 15 do 29 godina postali posebno ranjiva skupina na tržištu rada.
U središtu novog izvješća MMH-a nalaze se mladi iz NEET skupine (prema eng. Not in Education, Employment or Training), odnosno populacija koja nije u obrazovnom i sustavu osposobljavanja te je nezaposlena. Kako navodi MMH oslanjajući se na podatke Eurostata, u Hrvatskoj je 2015. godine bilo 20,1 posto mladih u NEET statusu što je ujedno značilo i da smo se po tom kriteriju našli na petom mjestu u Europi. S druge strane, ta je brojka 2007. godine iznosila 14,5 posto, pa jedan od zaključaka koje je MMH u ovom izvješću donio sugerira da je kriza utjecala na položaj mladih na tržištu rada, odnosno da se ionako loša situacija po pitanju mladih u Hrvatskoj zapravo značajno pogoršala.
Nadalje, u Hrvatskoj je 2015. godine prema podacima Eurostata najviši postotak mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav i to 44,3 posto, njih 32,1 posto je bilo zaposleno dok je 3,4 posto mladih zaposleno i osposobljava se na radnom mjestu, a čak 20,1 posto mladih nije zaposleno, nije u obrazovnom sustavu i nije na osposobljavanju (ranije spomenuta NEET skupina). Gledano u usporedbi s 2007. godinom, primijećen je viši udio mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav koji je s 41 posto narastao na 44,3 posto, te je udio osoba u NEET statusu skočio sa 14,5 posto na 20,1 kao što se i istovremeno udio zaposlenih s 41 posto smanjio na 32,1. Važno je napomenuti i da se broj osoba koje se nalaze u NEET statusu zapravo povećao s 127.770 na 149.934 što predstavlja povećanje od visokih 17,8 posto. Zanimljiv je i paralelni podatak o smanjenju ukupne populacije mladih u dobi od 15 do 29 godina koji je u 2015. promatrano u odnosu na 2007. godinu bio manji za 15,3 posto.
Tako se u posljednjih osam godina, kako tvrdi MMH-a, broj zaposlenih smanjio za ukupno 33,7 posto, dok se broj osoba u NEET statusu povećao za 17,8 posto. To podrazumijeva i 135.827 manje mladih te, poprilično zastrašujući podatak o čak 121.832 izgubljenih radnih mjesta za mlade u samo osam godina. Relativno stabilnim se pokazao jedino broj osoba koje se nalaze u odgojno-obrazovnom sustavu ili sudjeluju u programu učenja na radnom mjestu.
Na kraju valja napomenuti da sve navedene trendove prati i izrazita fleksibilizacija ugovora sklopljenih između poslodavaca i mladih te da je odgađanje stabilnosti i ugovora na određeno u ovim okvirima postalo pravilo, a ne iznimka. Mladi su uslijed svega postali lako dostupna radna snaga koju se pri takvom povremenom zapošljavanju plaća minimalno umjesto da se na njih gleda kao na potencijal i resurs u koji bi trebalo sustavno ulagati.
