Mladen Panić, 27-godišnjak iz Petrinje, bio bi po svemu još samo jedan prosječni visokoobrazovani nezaposleni sa evidencije na burzi rada, da mu jedina prepreka do radnog mjesta nije – muški spol. Mladen se, naime, školovao za “tetu” u vrtiću, ali to je radno mjesto u Hrvatskoj, sudeći po njegovoj priči, još uvijek rezervirano isključivo za žene.
– Završio sam studij predškolskog odgoja prije tri godine, i nisam se nadao da ću završiti ovako. Javio sam se na desetke natječaja u desecima dječjih vrtića u Hrvatskoj, slao sam papire i u Rijeku, ali na 98 posto zamolbi uopće nisam dobio nikakav odgovor. Ostalo su, nažalost, bile odbijenice – kaže ovaj nesuđeni odgojitelj.
Nakon što je diplomirao, odbili su ga na pedesetak natječaja, a onda je uspio dobiti mjesto za pripravnički staž u dječjem vrtiću u Sisku. Ravnateljica je, kaže, bila prilično benevolentna prema zapošljavanju muške “tete”, i čak mu je dala do znanja da je dobio prednost na račun svog spola, s obzirom na tadašnju zakonsku obvezu primanja podzastupljenog spola.
Panić je u Sisku odradio godinu dana pripravničkog staža, a otkako mu je istekao ugovor, više ga niti jedan dječji vrtić ne želi zaposliti. Od toga je prošlo više od godinu dana, u međuvremenu je položio državni stručni ispit, no iako ispunjava sve uvjete za odgajatelja poslodavci na natječajima radije biraju žene. Tako su i na posljednjem natječaju na koji se prijavio, u dječjem vrtiću Glina novi, na sva tri slobodna mjesta uposlene žene.
– To me stvarno razočaralo. Znam da ispunjavam sve uvjete, bio sam odličan student, imao dobre ocjene, i mislim da mogu obaviti taj posao kao i svaka žena – kaže Mladen, koji se zbog posljednje odbijenice požalio Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Ako javne ustanove trebaju paziti na politiku zapošljavanja, onda to mora vrijediti i za muškarce i za žene, smatra Mladen, koji se, kako priznaje, ne može oteti dojmu da njegove molbe u vrtićima i ne uzimaju ozbiljno kad vide da se radi o muškarcu.
– Razumijem da je to ženski svijet, da su one u vrtićima dominantne, ali želim jednaku šansu. Odgojitelji se često traže, pa ću valjda naći jednu ustanovu koja nema problem s muškarcima – odlučan je Mladen, koji u iščekivanju posla ipak radi s djecom, kao trener u mjesnom karate-klubu. Na svoje se zanimanje, inače potpuno neatraktivno muškom rodu, odlučio još u srednjoj školi. Boraveći u učeničkom domu, imao je, kaže, jako dobrog odgajatelja, koji je utjecao na njega, i bio mu uzor u svemu, pa je i to pridonijelo odabiru tog poziva.
No, dok se s djecom za vrijeme svog jednogodišnjeg staža dobro slagao, ženski kolektiv u vrtiću nije ga, kaže, dobro primio.
– Nisam naišao na odobravanje kolegica. Ako njih pet razgovara o nečemu, a ja dođem, one bi zašutjele i promijenile temu. Aktivnosti sam morao pripremati sam, nisu mi htjele pomoći – prisjeća se Mladen. Za razliku od ostalih teta, djeca su ga, kaže, jako voljela pa bi u dvorištu vrtića za njim trčali klinci iz svih skupina, a ne samo iz njegove. Njegovu nazočnost u vrtiću odobravali su, kaže, i roditelji pa su mnogi upisali djecu na tečaj karatea kada je Mladen otišao iz vrtića.
Čak je i stav ravnateljice koja ga je primila na staž, smatra naš sugovornik, bio deklarativan, jer je u zadnjih godinu dana tamo zaposleno više odgajateljica, ali njemu to radno mjesto nisu ponudili.
Iako je u Hrvatskoj zadnjih godina u dječjim vrtićima uposleno nekoliko “muških teta”, hrvatsko društvo, smatra Mladen Panić, još nije doraslo rodnoj ravnopravnosti i puno je predrasuda.
U Švedskoj muškim odgajateljima prednost pri zapošljavanju
Dok su u Hrvatskoj u vrtićima muškarci prava rijetkost, u njemačkim ih je vrtićima oko sedam posto, odnosno 35.000 od ukupno 490.000 odgajatelja. U Švedskoj pak odgajatelji čak imaju prednost u zapošljavanju pred svojim kolegicama. Stručnjaci, naime, tvrde da je muška figura potrebna u odgoju djece, jer im pruža očinski autoritet. I znanstveno je potvrđeno da se odgojitelji u radu više igraju s djecom, dok njihove kolegice imaju izraženiji brižni element.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pokrenula istragu
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zatražila je od DV Glina novo očitovanje o slučaju, i natječajnu dokumentaciju. Zakonski rok za očitovanje je 30 dana, a tada će se znati je li uprava vrtića postupila diskriminatorno prema Mladenu Paniću.
– Diskriminaciju ove vrste teško je dokazati, a ukinuta je i zakonska obveza zapošljavanja podzastupljenog spola, što nam dodatno otežava posao, kaže pravobraniteljica Gordana Lukač-Koritnik.
