Vlada je na jučerašnjoj sjednici ponudila svoje tumačenje odredbe o stupanju na snagu prekršajnih kazni za stranke koje ne poštuju uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca na izbornim listama. Vlada je o ovom pitanju raspravljala na zahtjev zastupnice Hrvatskih laburista i predsjednice saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli koja je tražila vjerodostojno tumačenje članka 15. stavka 2. Zakona o ravnoprasvnosti spolova. I dok su i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i sam vladin Ured za ravnopravnost spolova dali tumačenje da su prvi redovni izbori oni lokalni u svibnju 2013. godine, Vlada je sukladno mišljenju Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva uprave dalo drugo tumačenje ustvrdivši da se broje treći izbori na svakoj razini, što bi značilo da će prvi izbori na kojima bi se primjenjivale sankcije bili oni lokalni 2017. godine, parlamentarni 2019. godine te za Europski parlament 2025 godine. Slaba je utjeha da su te odredbe istovremeno kritizirane od strane minisitra uprave Arsena Bauka i predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Predložene su nove, već treće, izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova u smislu da prvi izbori na kojima će se primjenjivati kazne budu oni parlamentarni 2015. godine, između ostalog i zato jer prema riječima premijera Milanovića treba krenuti od lakšeg prema težem, a prema njemu lakše je zadovoljiti kvotu na parlamentarnim nego na lokalnim izborima. Ministar Bauk je pak predložio da se smanje kazne za općine, a povećaju za velike gradove. Iako se Bauk pozvao na SDP-ov amandman kojim su tražili preciznije definiranje trećih redovitih izbora, ostaje također činjenica da je ZORS u Saboru 2008. godine donesen konsenzusom, uz protivljenje samo HSP-a i njihova zastupnika Đapića, te četiri suzdržana zastupnika. Još jednom odgodom primjena odredbi prema kojima na izbornim listama treba biti uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca pokazana je politička nevoljkost da se ozbiljno pristupi problemu značajne podzastupljenosti žena u odlučivanju. Iako je apsolutno jasno da bi se na lokalnim izborima plaćale milijunske kazne za neuravnotežene liste, kako je ispravno u raspravi primjetio premijer Milanović, upravo je lokalna i to općinska razina s mizernih 15% žena u općinskim vijećima najproblematičnija. Vidjeli smo da i ova petogodišnja odgoda nije političkim strankama mnogo značila te da je na toj razini učinjen minimalan napredak i teško je očekivati da će ova nova odgoda natjerati stranke da se uistinu uhvate u koštac s ovim problemom. Jednako tako, odgodili smo prvo na pet godian primjenu sankcija, sada na još tri, i gdje je i najmanja garancija da se i sljedeći put u panici neće pronaći neko novo riješenje za odgodu primjene Zakona. U predizbornoj kampanji na sastanku s aktivisticama Ženske platforme 2011., tada pretendant na mjesto premijera, Milanović je ponudio prilično drugačije tumačenje odredbi ZORS-a i iako se u svojoj raspravi prisjetio te činjenice te ponudio i ispriku, ženama Hrvatske je dosadilo slušati isprike o tome zašto one ne mogu biti ravnopravne članice društva.
U fokusu