Novi Zakon o radu, koji će ako prođe donijeti brojne promjene za sve one koji trenutno rade, žele raditi ili će tek raditi u Hrvatskoj, bio je tema tribine koja se održala u Lazaretima. 60 radnih sati tjedno, zapošljavanje preko agencija, olakšavanje otkazivanja ugovora u radu i još brojne druge promjene neće nam donijeti ništa dobro, rečeno je na tribini na kojoj su izlagale Dolores Lujić ispred Saveza samostalnih sindikata te Vedrana Bibić i Ankica Čarkadić iz Baze za radnu inicijativu i demokratizaciju i Ženske fronte za radna i socijalna prava .
“Novi zakon o radu ukida 40-satni radni tjedan te uvodi 56, odnosno 60-satni radni tjedan. Također ostavlja mogućnost da se radni sati reguliraju na razini godine, što bi značilo da radnici/ice mogu na primjer raditi 6 mjeseci i po 12 sati dnevno, bez plaćenih prekovremenih sati, a drugi dio godine rade samo par sati dnevno”, kazala je, među ostalim, Vedrana Bibić.
Ne zvuči tako loše, no pitanje je tko to može organizirati svoj život na način da pola godine radi cijeli dan?
Posebna pažnja na tribini stavljena je na agencijski rad, koji je i sad prisutan u zakonu o radu, a pokazao se iznimno nepovoljan po radnike/ice. Riječ je o agencijama, koje zapošljavaju ljude raznih profila na minimalcu te ih po potrebi iznajmljuju raznim tvrtkama. Takvi radnici/ice po sada vrijedećem zakonu imali su prava kao i radnici/ice koji su radili u određenoj tvrtci, iako se ova zakonska odredba uglavnom nije poštivala dok u novom zakonu postaju radnici/ice drugog reda.
Povremeno zapošljavanje, koje trenutno omogućava zapošljavanje sezonskih poljoprivrednih radnika/ica, a plaća se putem vaučera, bez doprinosa, uvodi se i u sva ostala zanimanja.
Otpuštanje radnika/ica u novom je Zakonu fleksibilno, a smanjeni su otkazni rokovi kao i otpremnine, također omogućuje se otkazivanje ugovora o radu i dok je radnik/ica na bolovanju. Također ako poslodavac upadne u probleme i smanji plaće radnicima/ama, oni moraju pristati na te manje plaće ili dobivaju otkaz.
“Ovakav Zakon ne postoji u nijednoj europskoj zemlji, čak je preporuka Europske unije da se stečena radnička prava u pojedinim državama očuvaju. Osim izmjene Zakona o radu tu je i cijeli niz radnih zakona u, koji se u paketu mijenjaju, a na uštrb radnika/ica. Ovaj je Zakon prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca, gospodarske i obrtničke komore. Podređen je poslodavcima/ama, a Ministarstvo njime ne štiti radnike/ice nego gospodarski lobi”, kazala je na tribini Dolores Lujić.
“Posljedice ovakve izmjene Zakona o radu vrlo su konkretne i postoje ozbiljne studije koje ih potvrđuju, a to su širenje bijede i siromaštva, narušavanje dosegnutog standarda života, ugrožavanje ljudskih prava, promoviranje nesigurnosti i fleksibilnih oblika rada, izrabljivanje radnika/ica i smanjenje cijene rada, urušavanje inspekcijskog sustava i pravne zaštite radnika/ica, kao i rodna diskriminacija na radnom mjestu”, kazala je Ankica Čarkadić te dodala kako će izmjene Zakona prije svega negativno djelovati na žensku populaciju.
Kronologija izmjene Zakona o radu u RH
Zakon o radu posljednji put je promijenjen 2003. godine, potom su predložene promjene u mandatu premijerke Jadranke Kosor, a nakon prikupljanja potpisa za referendum o ovom zakonu od njega se odustalo.
Socijaldemokratska vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem kreće u izmjenu ZOR-a u proljeće 2013. Sindikati napuštaju radnu grupu koja je pregovarala o Zakonu, jer njihove primjedbe nisu prihvaćene pa Vlada odustaje od istog u prosincu, da bi 23. siječnja Zakon stavljen u saborsku proceduru, bez konzultacija sa sindikatima. Hoće li Sabor izglasati ovaj zakon koji će radnike/ice u Hrvatskoj vratiti godinama unazad?
