Kuća ljudskih prava oglasila se o izboru nove Pučke pravobraniteljice. Njihovu izjavu koju potpisuje predsjednica KLJP Sanja Sarnavka prenosimo u cijelosti.
Činjenica je kako je u Republici Hrvatskoj povjerenje u poštivanje demokratskih procedura i političke institucije na niskim granama. Nužni kozmetički zahvati kojima se želi predstaviti institucijama EU i zemljama članica, bez želje da se u praksi dogovoreno provodi, ne predstavljaju novost ni za medije, ni za civilno društvo niti za građane/ke.
Međutim, kada smo 6 mjeseci izloženi različitim načinima ekstenzivnih tumačenja uvjeta natječaja, pa ponavljanju natječaja zbog nezadovoljstva vladajuće koalicije s predloženim kandidatima, zatim uvođenju novih kandidata/tkinja, neprihvaćanju prijedloga kandidata matičnog saborskog odbora (onog za ljudska prava i nacionalne manjine), medijskom skandalu koji je prati jednu od kadidatkinja, a sve to pri izboru osobe koja će slijedećih 8 godina obnašati dužnost Pučkog pravobranitelja – znači, instituta koji bi trebao bezrezervno štititi građane od takvih postupaka i svih oblika kršenja ljudskih prava, onda zaista možemo reći da niti jedan izbor ili imenovanje u Republici Hrvatskoj ne mogu proći bez poticanja opravdane sumnje u političko-interesne namještaljke.
Procedura izbora Pučkog pravobranitelja započela je u srpnju/kolovozu 2012., baš u vrijeme kada su svi, uključujući političke elite, na godišnjim odmorima. Tada su organizacije civilnog društva kritizirale postupak zbog činjenice da je natječaj bio objavljen samo na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, a ne i Pučkog pravobranitelja, pa se neki potencijalni kandidati/kinje nisu mogli prijaviti jer nisu u to (ne)vrijeme mogli ni znati za natječaj niti prikupiti potrebnu dokumentaciju. Procedura je ipak nastavljena u listopadu. Saborski odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u svom mišljenju koje šalje odboru za Ustav i poslovnik predložio je Lanu Peto Kujundžić (jednoglasno) i Dejana Palića (sa 7 glasova za i dva suzdržana). Odbor za Ustav i poslovnik, nakon razgovora sa svim kandidatima, zanemaruje mišljenje matičnog odobra i, intervencijom zastupnika SDP-a koji imaju većinu, onemogućuje izbor. Službeno obrazloženje glasi: niti jedna osoba nije dobila većinu glasova je niti jedan kandidat/kinja ne zadovoljava uvjet natječaja prema kojem Pučkim pravobraniteljem može postati samo osoba koja je već prepoznata u javnosti kao zaštitinik ljudskih prava.
Natječaj se ponovlja i ovaj se put prijavljuje 12 kandidata/kinja. Među njima pet osoba iz prvog natječaja, uključujući i “favoritkinju” Odbora za ljudska prava Lanu Peto Kujunđić. I ovaj put Odbor za ljudska prava predlaže sutkinju Peto Kujundžić koja dobiva 7 glasova te novu kandidatkinju Loru Vidović sa 6 dobivenih glasova. Slijedom propisane procedure, prijedlog matičnog odbora opet dolazi na dnevni red Odbora za Ustav i poslovnik. Priča se ponavlja – Odbor za Ustav i poslovnik ponovno ignorira mišljenje Odbora za ljudska prava, i bez pravog obrazloženja Saboru na glasanje predlaže svoje dvije kandidatkinje: Loru Vidović i Ivanu Goranić. Samo nekoliko dana kasnije, neposredno prije glasovanja u Saboru, izlazi članak u Jutranjem listu kojim se u potpunosti diskreditira kandidatkinju Goranić. Naravno, postaje posve jasno tko jedino smije i može biti izabran. Oporba odbija sudjelovati u ovom izboru.
Pitamo vladajuću koaliciju: mislite li da ovako proveden postupak ulijeva povjerenje i čini neupitnim izbor najneovisnije institucije za zaštitu ljudskih prava u RH, s kategorijom A prema Pariškim načelima? Mislite li kako činjenica da je cjelokupna oporba bojkotirala ovakav način izbora neće imati posljedice na kvalitetu demokracije i razinu zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj? Smatrate li smatrate kako će građani/ke zaboraviti činjenicu da osoba koja je izabrana nije imala u trenutku raspisivanja prvog natječaja potrebnih 15 godina iskustva pa se nije ni mogla prijaviti? Mislite da vjerujemo kako je sasvim slučajno prvi put Odbor za Ustav ponovio natječaj tvrdeći kako niti jedan kandidat/kinja nije dovoljno poznat u javnosti?
Činjenica je da, čak i ukoliko želimo vjerovati kako je sve navedeno nesretna slučajnost, ostaje nepogrešiv utisak narušene procedure i postojanja različitih političkih interesa oko izbora nove pravobraniteljice te odnošenja pobjede onih koji trenutno obnašaju vlast.
U svemu tome u najgoroj je poziciji upravo Lora Vidović, dotad zavidno uspješnog karijernog puta, koja preuzima vodeću poziciju u takozvanoj politički neovisnoj instituciji za zaštitu ljudskih prava, dok se istovremeno dovodi u pitanje i procedura odabira, i zadovoljenje formalnih kriterija (15 godina iskustva rada na pravničkim poslovima), pitanje njezine prepoznatljivosti kao borca za ljudska prava, pitanje nepostojanja političkog konsenzusa oko izbora tako važne funkcije, kao i (ne)uplitanje vladajuće koalicije u njen izbor. A za njenu novu funkciju je ključno postojanje povjerenja najšire javnosti…težak zadatak ukoliko ga želi ispuniti.
I sve to nakon što je višekratno odbijen prijedlog organizacija civilnoga društva da Pučki pravobranitelj ne treba biti isključivo pravničke struke, već osoba koja je istinski prepoznata kao zaštitnik ljudskih prava u Republici Hrvatskoj i kojoj će se obespravljeni građani/ke obraćati s punim povjerenjem..
