Istraživanja o korištenju vanjskih prostora od populacija mladih, osobito tinejdžerske, su malobrojna i na svjetskoj razini. U Hrvatskoj je prvo takvo opsežnije istraživanje za dvije različite populacije mladih, tinejdžersku i studentsku, napravljeno upravo u sklopu projekta uređenja vrta riječkog učeničkog doma, 2010./2011. godine.
Djelomično je za to odgovoran i još uvijek dosta prisutan tradicionalan pristup mladim ljudima koji se očituje u izrekama: “Šuti dok stariji govore”, “Stariji su zbog svojih godina mudriji, pa znaju što je za mlade dobro”, kao i prisustvo stavova proizašlih iz tradicionalne psihologije koja smatra kako, primjerice tinejdžeri/ke, zbog svojih godina ne znaju dovoljno artikulirati svoje emocije, pa i potrebe.
Istraživanje provedeno i tijekom ovog projekta potvrđuje suprotno od spomenutih stavova i ideja, a nova istraživanja se od nedavno sve više pokreću, također i od mladih za mlade, vezanih uz različite njima bitne teme i aspekte života.
Gotovo podjednaki broj je bio mladića i djevojaka, njih trećina domske populacije sveukupno, koji su aktivno provodili/le svoje slobodno vrijeme volontirajući za okoliš i učeći u radionicama. Vrijedno je spomenuti i kako su djevojke u pojedinim segmentima projekta svojim angažmanom činile većinu.
Lijepe, tekstualne poruke (“Što uništiš danas, nećeš imati sutra”, “Budi prijatelj prirodi, pa će i ona tebi”, “Misli globalno, djeluj lokalno” ), te one konceptualno-tekstualnog dizajna (“pazi, čuvaj, štiti, voli” – “zrak, vodu, zemlju, prirodu”) koje su ugravirane u opločenje novog malog skvera su osmišljene u timu sastavljenom od mladog nagrađivanog dizajnera iz spomenutog učeničkog doma, američkih studenata, te ekološke grupe gdje su brojem i angažmanom prevladale djevojke.
{slika}
“Ključeve” za korištenje ekoloških i drugih sadržaja u vrtu je također dobila ista ekološka grupa doma. Tom prilikom desetak djevojaka je preuzelo uputstva za održavanje vrta, te im je prvima povjeren zadatak brige o novim znanjima koje vrt donosi.
Osim mladih doma, u radu u vrtu, uz odgojitelje/ice u povremenom nadzoru svojih štićenika/ica, rado su sudjelovali/le i drugi zaposlenici/ice doma, te u pauzama ili po završetku radnog vremena se pridružili/le u jednostavnijim poslovima, primjerice postavljanju oblutaka u novu refleksološku stazu, te u sadnji biljnog materijala. Time se pokazala i prva rekreativna uloga vrta u opuštanju radom u vrtu , što je ujedno dio njegova terapijskog učinka koji opisuje radna terapija.
Jedna cjelina vrta je osim studentima/icama, pozicioniranjem namijenjena radnicama u održavanju čistoće prostorija i odjeće korisnika/ica doma, ali i svim ostalim zaposlenicima/icama doma, njihovom odmoru i opuštanju. Premda svoje puno radno vrijeme maksimalno iskoriste obavljajući poslom propisane djelatnosti, pokazalo se, tj. kako su mi same rekle, djelatnice rado predahnu na malom odmorištu, te u vrijeme pauze ili u toku radnog dana i pobrinu za okolno bilje. U krajobraznoj arhitekturi SAD-a, u novije vrijeme, u sklopu koncepta uređenja terapeutskih krajobraza i hortikulturne terapije, dizajniraju se vrtovi namijenjeni odmoru zaposlenika/ica, osobito u tvrtkama i ustanovama gdje su izloženi/ne intenzivnom stresu, primjerice prilikom rada u bolnicama s teško oboljelim pacijentima/icama, oboljelima od raka, intenzivnog rada s djecom s poteškoćama u razvoju, radom s djecom općenito, i sl. Spomenuti vrtovi, biljem i vrtnim strukturama, s naglašenom upotrebom prirodnih materijala, uređeni su svaki kao opuštajući kutak na otvorenome uz radni interijer.
{slika}
Novi vrt uz Učenički dom “Podmurvice Rijeka” je dao niz novih sadržaja kojima je cilj bio odgovoriti na potrebe mladih iskazane u prethodno napravljenim anketama. Elaborat o korištenju vrta pokazao je kako je većina mladih uglavnom zadovoljna novim vrtom. Mladi su iskoristili i prostor za sugestije i nove prijedloge o vrtu u budućnosti.
Jedan od važnih ciljeva uređenja bio je sigurniji okoliš, tj. maksimalno moguće u zadanim uvjetima oblikovati siguran okoliš za đake i studente/ice doma, manje privlačan huliganstvu, te dilerima i korisnicima/icama droga. Neke od djevojaka su već bile izložene nasilju u vanjskom, javnom prostoru grada. I mladiće je dotaknuo problem nasilja, primjerice tijekom sportskih skupova, te vršnjačko i međugeneracijsko nasilje po nacionalnoj, dobnoj ili drugim osnovama.
Zapušten, mračan okoliš, osim što odražava zanemarenost, uređenjem bez sadržaja potiče i dosadu, koja može biti, kako su pokazale i mnoge studije, poticajna za agresivno, destruktivno ili autodestruktivno ponašanje, privlačniji je i za okupljanje skupina sklonih nasilju nad okolišem ili ljudima.
Projektom su nekad zeleni, travnati prostori sa stablima murvica, te još pokojim stablom druge vrste ili grmom, u kišne dane pustog i tmurnog izgleda, i na prvi pogled jako malih dimenzija i uskih ploha, pretvoreni u aktivne prostore.
U cilju stvaranja sigurnijeg okoliša, odabrani su čvrsti i fiksirani sadržaji, te materijali prilagođeni funkciji i načinu korištenja, podržani noćnom rasvjetom i sigurnosnim kamerama.
Okoliši domova, škola, ustanova za djecu i mlade nisu komercijalni prostori, i u njih se još uvijek premalo ulaže, te ukoliko se uopće odvija uređenje, ono se svodi uglavnom na hortikulturno, tj. uređenje pretežno biljem.
Sadržaji poput sprava za dječju igru ne znače nužno kvalitetno uređen okoliš, iskorišten i aktivan prostor za boravak, niti prostor za boravak u blagotvornom prirodnom okruženju.
Kako su kasnije i studije pokazale, upravo raznolikost upotrijebljenih materijala u vrtu riječkog doma, te vrtnih elemenata uz krajobrazno oblikovanje su osnovni segmenti, koji su uz bilje poboljšali ekološke i estetske uvjete, te oplemenili njihov prostor.
Program samoodrživosti projekta uređenja vrta u Rijeci usmjeravao je oblikovanje prostora koje bi smanjilo troškove održavanja, te koje bi dalo mogućnosti i za aktivnosti uspostavljanja financijske održivosti. Primjerice, prostor s izložbenim plohama otvara mogućnost prikupljanja donacija uz radove keramičke i umjetničke grupe tijekom izložbi, a natkriveno odmorište i mogućnost odvijanja koncerata za prikupljanje sredstava za učenički dom ili humanitarna zbivanja.
{slika}
Okoliš je obogaćen zelenilom, koje je prirodna tampon zona od buke i onečišćenja s dviju velikih, te manjih prometnica koje se nalaze u okruženju i opuštajući element kojeg su neki od mladih i u predistraživanjima naveli kao takav (kao “odmor za oči”).
Uređeno mjesto za boravak na zraku, također i za kišnih dana, neposredno u blizini doma im daje mogućnost zanimacije i druženja na otvorenome i kada nemaju vremena za odlazak u centar grada ili obližnje kafiće, te parkove. Socijalizacija je od mladih svrstana među najvažnije načine opuštanja u slobodno vrijeme.
Prilikom otvorenja cijeli vrt je bio pozornica gostujuće plesne i scenske skupine doma. Nadstrešnica s elementima za sjedenje je pritom upotrijebljena za koncert domskog benda, te je pokazala svoj potencijal u kulturno-umjetničkom životu mladih doma u budućnosti, ali i grada Rijeke.
{slika}
Višefunkcionalnost uređenih prostora je još jedan segment u programu održivosti cijelog dizajna, te raspolaganja prostorom. Primjer je staza, osim za šetnju namijenjena i izložbama, te oblikovana temeljem znanja o refleksologiji. Refleksološki učinak nakon sati učenja i sjedenja uz knjigu može biti za đake jednako koristan, kao i za zaposlenike/ice koji/koje cijelo svoje radno vrijeme provedu sjedeći za kompjuterom ili stojeći na nogama, poput kuharica doma. Fizičko kretanje tijekom dana je iznimno važno, a novim stazama isprepletenim sadržajima, bojama, oslikanim prostorima se željelo dodatno potaknuti na kretanje.
Studije korištenja vrta pokazale su kako se vrt osim za druženje koje je mladima značajan oblik relaksacije koristi i za učenje, te odmor.
Rodna analiza korištenja prostora pokazala je kako pojedine prostore koriste zasebno djevojke. Slijedeći ovu analizu, između ostalog se posvetila pažnja i prostorima namijenjenim sportu odbojke kojim se bave pretežno djevojke u domu, te je uz igralište na otvorenome uređen dio prilagođen praćenju ovoga sporta, koji se, kako je studija pokazala, počeo aktivno koristiti.
Pojedini vrtovi, poput vrta za uzgoj aromatičnog i jestivog bilja i vrta rekoncilijacije zamišljenog opuštajućim mjestom razgovora mladih i njihovih odgojitelja/ica o aktualnim problemima, ali i mjestom učenja o medijaciji i nenasilnoj komunikaciji iziskuju dodatni rad s mladima, te edukativne radionice koje su već predviđene novim programima učeničkog doma.
{slika}
Promišljajući rodno-teorijski ovaj projekt, može se reći kako je proces provedbe projekta ovog vrta bio vođen tzv. ženskim principom, ili principom procesnog rada, i direktnog i sveobuhvatnog pristupa korisnicima/icama okoliša, te se nije, za razliku od lineranog pristupa fokusiralo samo na cilj, već su bili važni i pojedini segmenti provedbe projekta vrta, kao i zajednica koja surađuje s dizajnerima/icama. To je bio i zahtjevan proces, te je iziskivao trud i napore mnogih uključenih u projekt, no uključivao je i svojevrsnu slobodu, priliku odlučivati o svojem najbližem okolišu za mlade, te sudjelovati u gradnji, prilike suradnje i izvan naučenih i zamišljeno-propisanih rodnih uloga. To je nešto što doprinosi izgradnji samopoštovanja i samopouzdanja kod mladih jer ih se pritom uvažava, te daje odgovornosti.
Rezultat je prostor koji je kako je vrijeme pokazalo oplemenio društveni, kulturni i sportski život doma, ali i drugih korisnika i korisnica okoliša doma u sklopu Crkve sv. Josipa.
Uređen kao aktivan okoliš, kontinuirano će davati novim generacijama prilike za učenje o svojem okolišu i njegovoj ekologiji, društvu, priliku za daljnjim kreativnim stvaranjem, učenjem novih vještina, od vrtlarskih, ekoloških do komunikacijskih, te koji može učiniti razdoblje tinejdžerskih i studentskih godina zanimljivijim, raznovrsnijim i sigurnijim.
Suradnja s vršnjacima/kinjama ili starijima od sebe, a koji/koje dolaze iz zemlje drugačije kulture, urodila je osim razmjenom vještina i iskustava, mnogim prijateljstvima, posjetima hrvatskim otocima, i drugim gradovima za gostujuće studente i studentice, te učenjem hrvatskog jezika, razlika u narječjima i subkulturama pojedinih gradova. To je bila još jedna prilika za učenje kako drukčijost može biti lijepa, također i prilika pokazati kako život koji lokacijom dijeli cijeli ocean ne znači nužno i nemogućnost u razumijevanju, prepoznavanju i udruživanju kroz zajedničke vrijednosti. A Kvarner dobiva još jednu lokaciju uređenog vrta koji je nastao na uzoru vrtne kulture uzgojno-estetsko-dekorativnog tipa vrta kakva se njegovala u Rijeci slijedom od prije stoljeća i pol, koje dio se krije i u zelenilu zidne slike novog vrta, naziva “Na Sušaku”.
Projekt je više puta predstavljen na skupovima pedagoga/inja, psihologa/inja u ustanovama za mlade, ravnateljima/icama učeničkih domova i drugim strukama u radu s mladima.
Autorica je magistra inžinjerka krajobrazne arhitekture
{slika}
Izvor foto: Marina Butorac
Lokacija fotografiranja: Vrt Učeničkog doma “Podmurvice Rijeka”
