U fokusu

Obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

“Niti zakoni, niti strategije, niti sve političke odluke neće biti dovoljne ako ostanu samo na deklaratornoj razini, ako svojim vlastitim primjerom i životom dokazujemo nešto suprotno. Svatko se treba upitati što je on sam učinio u borbi protiv obiteljskog nasilja, a političari trebaju biti uzor i primjer”, poručila je premijerka Kosor prilikom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

nada_abdalla

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama premijerka Jadranka Kosor u utorak je položila vijenac i zapalila svijeću ispred spomen- ploče postavljene u Palači pravde u sjećanje na ubojstvo triju žena, počinjeno prije deset godina, 22. rujna 1999. Tog dana je Mato Oraškić, tijekom brakorazvodne parnice, ubio svoju suprugu Gordanu, sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković, zbog čega je osuđen na najtežu zatvorsku kaznu od 40 godina. U spomen na taj tragičan događaj Hrvatski sabor je 2004. 22. rujna proglasio Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.

U svom govoru premijerka je upozorila da su 75 posto ovogodišnjih žrtava obiteljskog nasilja bile žene i da su mnogi obiteljski nasilnici još na slobodi, no istaknula je da hrvatsko društvo iz godine u godinu pokazuje sve veći senzibilitet za problem obiteljskog nasilja. “Danas se sjećamo svih žena žrtava obiteljskog nasilja, ali ja vas molim da ni 23. ni 24. rujna ne zaboravite ovaj dan, niti u srpnju, niti u kolovozu niti u siječnju jer nije dobro okupljati se 22. rujna ako ćemo tu pojavu zaboraviti već sljedeći dan i ako će se mnogi ponašati tako da vrše nasilje nad ženama koje ima različite pojavnosti i oblike, od verbalnog do fizičkog. Nijedan od tih oblika nije prihvatljiv. Nitko, nijedan muškarac u Hrvatskoj ni igdje ne može biti cijenjeni član društva, bio sudac, odvjetnik, političar, profesor, zastupnik, član Vlade, lokalni dužnosnik, ako je zapravo iza četiri zida osvjedočeni nasilnik. Nažalost, toga ima, s time se susrećemo i vrlo često nažalost se to i prešućuje”, kazala je Kosor.

Zahvalila je svim članicama i članovima civilnog društva koji su, kako je rekla, godinama davali primjer izvršnoj, zakonodavnoj i sudbenoj vlasti kako se treba istinski i učinkovito boriti protiv nasilja nad ženama.

Premijerka je poručila da je u proteklom razdoblju puno učinjeno protiv obiteljskog nasilja i podsjetila da je donesena Nacionalna strategiju zaštite od nasilja u obitelji, a u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji uveden pojam ekonomskog nasilja. Istaknula je da su ove godine osigurana sredstva za provedbu programa financiranja skloništa za žene žrtve nasilja, za što je Ministarstvo obitelji izdvojilo više od 1,6 milijuna kuna.

“Niti zakoni, niti strategije, niti sve političke odluke neće biti dovoljne ako ostanu samo na deklaratornoj razini, ako svojim vlastitim primjerom i životom dokazujemo nešto suprotno. Svatko se treba upitati što je on sam učinio u borbi protiv obiteljskog nasilja, a političari trebaju biti uzor i primjer”, zaključila je Kosor, poručivši da se nikada ne smiju zaboraviti “tri vrijedne, dobre, pametne hrabre žene, čiji životi su prekinuti u naponu snage”.

Sućut žrtvama na zagrebačkom Općinskom sudu
Ministarstvo pravosuđa, povodom 10-te obljetnice tragedije na zagrebačkom Općinskom sudu kada su ubijene Ljiljana Hvalec, sutkinja, Hajra Prohić, odvjetnica i Gordana Oraškić stranka u brakorazvodnoj parnici, a teško je ranjena zapisničarka Stanka Cvetković, izrazilo je u utorak sućut obiteljima poginulih, te obiteljima svih ostalih žrtava obiteljskog nasilja te nasilja protiv djelatnika pravosudnih tijela. Ministarstvo napominje da je u međuvremenu ostvaren znatni napredak u borbi protiv obiteljskog nasilja i u osiguranju pravosudnih tijela, ali ima još mnogo mjesta za poboljšanja. Podsjećaju da je lani osuđeno je 676 osoba za kaznena djela obiteljskog nasilja, a 10.869 za prekršajna. Najveći dio žrtava obiteljskog nasilja bile su upravo žene, a neke od njih pri tom su teško ozlijeđene, pa i ubijene. “Ove smrti se moraju bolje i odlučnije sprječavati boljom prevencijom, ali i bržim reagiranjem i još boljom koordinacijom djelovanja policije, državnog odvjetništva i sudstva, uz suradnju s nevladinim udrugama”, napominje Ministarstvo. Nužna je specijalizacija sudova za nasilje u obitelji i obiteljske sporove.
Osiguranje pravosudnih tijela vezano je prvenstveno uz odgovarajuća financijska sredstva. Ministarstvo upozorava da samo 10 posto sudova ima 24-satnu zaštitu, 20 posto zaštitu u dvije smjene, 40 posto zaštitu u jednoj smjeni, a 30 posto je bez zaštite.
U cilju unaprjeđivanja zaštite pravosudnih tijela, promjenom Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa ovog je mjeseca Odjel za osiguranje pravosudnih tijela prerastao u Samostalni sektor s osam područnih jedinica i ukupno 214 zaposlenih, navodi Ministarstvo.