U okviru svjetske studije o ljudskim pravima, Human Rights Watch je objavio izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvještaj je podijeljen tematski dajući pregled nekolicine najbitnijih problema.
Preuzimanje odgovornosti za ratne zločine
Prošlu godinu su obilježila suđenja Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Haagu. Osim njih, 15 slučajeva je prebačeno s lokalnih sudova na posebne sudove za ratne zločine, a samo dva su ostala u nadležnosti lokalnih sudova. Izvještaj Vijeća Europe objavljen u rujnu prošle godine, pohvalio je sve veću nezavisnost sudstva kad je riječ o ratnim zločinima.
Povratak i reintegracija Srba
Samo se 128 Srba i Srpkinja vratilo u Hrvatsku u drugoj polovici 2011. i prvoj polovici 2012. godine, što je znatno manje u odnosu na isto razdoblje godinu prije kada ih se vratilo 479. Prema visokom povjereniku Ujedinjenih Naroda za izbjeglice (UNHCR) u Hrvatskoj je još uvijek 2 059 prognanika i prognanica. Ipak, većina ih je smještena u nove domove ili je u procesu zbrinjavanja.
Prošlo je više od dvije godine od pokretanja programa koji omogućava Srbima i Srpkinjama koji su ostali bez stanarskih prava tijekom rata, da kupe stan s popustom do čak 70%. Međutim, od rujna, to su pravo iskoristila samo dva kućanstva, od ukupno 1 317 koja posjeduju to pravo. Prema UNHCR-u, razlog za tako slab odaziv je uz administrativne probleme i komplicirana prijava koja ne olakšava postupak. Ipak, počelo se raditi na boljoj regulaciji kako bi se postupak olakšao.
Vlada RH je napravila određeni pomak u pružanju smještaja za povratnike i povratnice. Od 8 930 odobrenih zahtijeva za pružanje smještaja, 8 047 smještajnih kapaciteta je dodijeljeno krajem lipnja 2012. godine. Odobreno je i novih 237 zahtijeva od studenog 2011. do lipnja 2012. godine, od kojih je većina došla od srpskog stanovništva.
Određenog napretka je bilo i u rješavanju zahtijeva za priznavanje rada na području obuhvaćenom ratom. Prema UNHCR-u, do kraja lipnja je obrađeno 27 090 zahtijeva (što je više u odnosu na prošlu godinu kada je obrađeno 23 568 zahtijeva), no, samo 55% je bilo pozitivno riješeno. Unatoč odluci Ustavnog suda koja proširuje dokaze prihvatljive za dokazivanje radnog odnosa, Upravni sud, koji je nadležan za donošenje konačne odluke, i dalje traži izvadak iz mirovinskog osiguranja kao jedini dokaz o radnom odnosu.
Prava osoba s invaliditetom
U rujnu je zatvorena ustanova za ljude s intelektualnim poteškoćama, jer je bilo ozbiljnih nepravilnosti u njenom vođenju, pa su svi štićenici preseljeni u druge ustanove. Osim toga, nema nikakvih pomaka u provođenju vladinih mjera za deinstitucionalizaciju ljudi s intelektualnim poteškoćama, pa je tako i dalje veliki broj njih zatvoren u institucijama. Promjene Zakona o skrbništvu nisu dovele do zbrinjavanja gotovo 19 000 odraslih ljudi kojima je potrebno skrbništvo, jer je zakon bio ograničen na djecu.
Tražitelji azila i imigranti
Broj zahtjeva za azil se povećava kako se Hrvatska približava EU. U prvih devet mjeseci 2012. bilo je ukupno 704 zahtjeva, od čega ih je odobreno svega 11, a u šest slučajeva je odobrena supsidijarna zaštita. Nedostatak službi koje bi pomogle oko zaposlenja, izobrazbe i integracije tražitelja azila te imigranata i imigrantica i dalje predstavlja glavnih problem, kao i manjak smještajnih kapaciteta. Veliki problem predstavljaju i djeca azilanti, bez roditelja, za koje ne postoji dovoljna potpora.
Sloboda medija
Nakon što je uhićena u Hrvatskoj na temelju turske tjeralice, dubrovački županijski sud je 14. rujna 2012. odobrio izručenje turske novinarke Vicdan Özerdem. Pučki pravobranitelj RH je nakon toga poslao pismo Ministarstvu pravosuđa, tražeći od njih da zaustave izručenje, na temelju bojazni da će turska novinarka biti mučena pri povratku u Tursku, jer je Turska kršila Konvenciju UN-a o mučenju.
U svibnju prošle godine, predstavnik za slobodu medija iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, zajedno s Europskim udruženjem novinara, izrazili su zabrinutost oko HRT-ovog provođenja disciplinskog postupka i potencijalnog otkaza novinarki Elizabeti Gojan, nakon što je dala intervju njemačkoj televiziji Deutsche Welle, u kojem je kritizirala stanje slobode medija u Hrvatskoj.Turska novinarka Vicdan Özerdem dobar je primjer kako sustav nije dovoljno osjetljiv, a prijedlog za njeno izručenje Turskoj otkrilo je sve slabosti sustava. Isto tako, slučaj novinarke Elizabete Gojan dobar je primjer kako novinarska kritika nije uvijek dobrodošla.
Cjelovito izvješće dostupno je: www.hrw.org
