‘Postoji ideja da idemo na novi zakon i da tim putem silovanim ženama ponudimo odštetu. No, prije svega trebamo vidjeti koliko takvih žena ima da znamo koliko će financijski ta odšteta iznositi’, najavila je to u ime Ministarstva branitelja zamjenica ministra Vesna Nađ. Naime, kako je objasnila, žene žrtve ratnog zločina silovanja trenutačno svoj status mogu urediti kroz dva zakona – Zakon o pravima hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i članovima njihovih obitelji, te kroz Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. No, kod prvo spomenutog zakona, prema kojem su status uredile četiri žene i dva muškarca žrtve ratnog silovanje, problem je, naglasila je Nađ, što za ostvarivanje prava žrtve moraju imati status branitelja ili biti žrtve nasilja u logorima. Što se pak tiče, drugog zakona, on žrtve ograničava u ostvarivanju prava jer medicinsku dokumentaciju koja dokazuje da su bili žrtve moraju predati u roku od tri mjeseca od prestanka neprijateljstava.
Upravo zbog takvih problema u Ministarstvu branitelja razmišljaju o novom rješenju, koje je samo jedan od konkretnijih prijedloga o kojima se govorilo na radnom sastanku nadležnih institucija s udrugama koje zastupaju žene žrtve ratnog zločina silovanja. Naime, kako je rečeno u uvodu sastanka, žene žrtve ratnog silovanja zatražile su sastanak kako bi mogle čuti što se konkretno napravilo kako bi im se osigurao status ili nekakva odšteta, s obzirom na to ‘da se o toj problematici šutjelo 20 godina’.
DORH je, primjerice, s Udrugom Žene u Domovinskom ratu, konkretno počeo surađivati tek 2010., kazala je u ime državnog odvjetništva Davorka Čolak. ‘Te žene počele su davati iskaze u osječkom ŽDO-u. To možda i ne ide tako brzo kako bi trebalo, i mi isto nismo time zadovoljni’, kazala je Čolak. Dodala je kako je DORH kreirao bazu ratnih zločina, te da već postoje istraživački timovi koji se bave tom tematikom.
O bazi ratnih zločina progovorio je i načelnik Krim-policije Vitomir Bijelić, kazavši kako je cilj policije da se pravovremeno dođe do pravorijeka. U tom je smislu najavio i neke konkretne poteze policije. ‘Već danas počet ćemo posao na izradi podbaze podataka o žrtvama ratnog silovanja’, najavio je Bijelić.
Napredak je zabilježilo i Ministarstvo pravosuđa, koje je već krenulo se reorganizacijom sudova. ‘Do kraja godine županijski sudovi će se osloboditi nekih predmeta i sljedeće godine bit će veći kapacitet za procesuiranje ratnih zločina’, najavio je ministar Orsat Miljenić kazavši kako najveći problem u procesuiranju ratnih zločina silovanja predstavlja protok vremena.
‘Ovakav sastanak se održava prvi put nakon 18 ili više godina. To je kasno, ali bolje i to nego nikada. To je korak u dobrom pravcu’, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Iako joj je na sastanku bilo postavljeno pitanje što može napraviti po pitanju međunarodne suradnje, s obzirom da su mnogi počinitelji državljani drugih zemalja u regiji, Pusić je kazala kako je svima jasno što se dogodilo te kako je za nju ‘zločin zločin.’
‘Ogroman je problem kod ove tematike, za razliku od drugih vrsta zločina, što se u mnogim društvima na žrtvu silovanja još uvijek gleda kao suodgovornu. Ne radi se ovdje o tome da svijet ne zna, nego se radi o tome da se u pojedinim društvima smatra da je biti žrtvom silovanja sramota za ženu, a ne sramota za zločinca. Stoga procesuiranje ratnih zločina neće imati smisla dok god se u društvu ne stvori atmosfera da je silovanje nedopustivo’, zaključila je Pusić.
Iako konkretnog zaključka na kraju sastanka nije bilo, resorna ministarstva i institucije ipak su zamoljeni da u pisanom obliku pošalju svoje zaključke što misle napraviti kako bi poboljšali status žrtava ratnog silovanja.
