U Kući Europe, u srijedu je održan okrugli stol pod nazivom “EU politike LGBTI ravnopravnosti pri zapošljavanju i na radnom mjestu”.
Cilj događanja bio je upoznati dionike i dionice s najboljim EU praksama koje se tiču postizanja ravnopravnosti LGBTI osoba na radnom mjestu, te sa zakonodavstvom EU i RH koje može pomoći u suzbijanju diskriminacije LGBTI osoba na radnom mjestu. Govornici i govornice su bili Sandra Bedeniković iz Ureda za ravnopravnost spolova, Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Mia Gonan iz Zagreb Pridea, Mario Kikaš, urednik časopisa RAD, Jelena Miloš iz BRID-a te Noah Pintarić iz K – zone.
“Uz osvještavanje o važnosti ravnopravnosti LGBTI osoba na radnom mjestu, nužno je podignuti i vidljivost same tematike”, za uvod je kazao Noah Pintarić.
Mia Gonan prepričala je povijesno ishodište radničkih i LGBTI pokreta, a Pintarić je iznio primjere dobre prakse kad je u pitanju LGBTI zapošljavanje. Unutar projekta posjećene su tri organizacije, koje su po mišljenju provoditelja primjeri dobre prakse kada je u pitanju LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu– Švedski RFSL, engleski Stonewall te najveći britanski sindikat ‘Unite the Union’. RFSL provodi treninge i certificiranje poslodavaca te im pojašnjava različite osnove diskriminacije. S druge strane, cilj Stonewalla nije edukacija, nego savjetovanje. Oni imaju ‘Indeks ravnopravnosti na radnom mjestu’ koji pruža savjetodavni alat poslodavcima da procjene svoja postignuća u području LGBT ravnopravnosti na radnom mjestu, pri čemu su dužni priložiti i dokaze o postignućima. Neke od sastavnica indeksa su postojanje mreže LGBT zaposlenika/ica, postojanje inkluzivnih politika u tvrtki, postojanje osobe koja se bavi LGBTI ravnopravnošću, postojanje LGBTI osoba na upravljačkim pozicijama i sl. ‘Unite the Union’ ima sekciju za ravnopravnost LGBT osoba, povjerenike za ravnopravnost, regionalne i nacionalne odbore za LGBT ravnopravnost te često provode kampanje protiv diskriminacije LGBT osoba.
S institucionalnog aspekta na situaciju se osvrnula Sandra Bedeniković. Naglasila je da je pitanje diskriminacije na temelju spola i seksualne orijentacije regulirano u nekoliko zakona u Republici Hrvatskoj, te da nacionalna politika obuhvaća mjere koje pridonose borbi protiv diskriminacije. Pozdravila je povećanje aktivnosti kojima je cilj povećati vidljivost ove tematike, no naglasila je da postoji prostor za daljnji napredak.
O europskom zakonodavstvu i praksi te povezanosti s RH govorio je Goran Selanec. “Trenutna pravna zaštita, bilo na zakonodavnom području ili u sudskoj praksi, koja postoji u Republici Hrvatskoj, posebice po pitanju zaštite na radnom mjestu, najveća je zasluga LGBTIQ zajednice i LGBTI pokreta”, rekao je Selanec.
Uz to je dodao da je Europska Komisija prošle godine donijela “novi dokument u kojem piše mnogo lijepih stvari, koje ste čuli već puno puta”. Selanec smatra da po pitanju napretka kad su u pitanju LGBTIQ prava još nekoliko godina nećemo doživjeti ništa novo. Na razini EU postoji direktiva koja zabranjuje nepovoljno postupanje uvjetovano seksualnom orijentacijom pri zapošljavanju i na radnom mjestu i to je jedini oblik diskriminacije u EU koji je zabranjen. “Činjenica da direktiva od 2002. nije doživjela poboljšanja govori o podijeljenosti zemalja u Uniji po pitanju zaštite LGBTI osoba.”, dodao je Selanec.
Mario Kikaš se nadovezao na podijeljenost u Uniji i ukazao na trend rasta konzervativnog civilnog sektora. “Uvijek postoji neka vrsta opasnosti da su progresivne prakse koje postoje u zakonskom smislu uvijek pod upitnikom različitih regresivnih tendencija”, rekao je Kikaš. Naglasio je i da je svrha ovog projekta vidjeti na koji način organizacije i sindikati mogu naći zajednički jezik i utjecati na postojeće prakse. Važnost uključenja sindikata u borbu za LGBTIQ prava je primarno pitanje, smatra Kikaš.
Rasprava je iznjedrila nekoliko važnih pitanja, kao što je uloga sindikata u borbi za LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu, klima među poslodavcima te važnost edukacije poslovnog i sindikalnog sektora.
Sindikati su naglasili da postižu progres, no da je jedno od najvažnijih pitanja s kojima se susreću – ukoliko i unesu odredbu o zabrani diskriminacije LGBTI osoba u kolektivne ugovore tvrtke, postavlja se pitanje tko će se tom problematikom unutar tvrtke baviti. Selanec je naglasio da samo uvođenje uredbe nije dovoljno jer bez provođenja iste u praksi, ona ostaje samo slovo na papiru. Kao glavnu prepreku da se stvarno implementiraju mjere sindikati vide nedostatnu edukaciju zaposlenika/ica, osoba unutar tvrtke ali i samih sindikata. “Prosječni hrvatski građani/ke nisu educirani, ako se obrate sindikatu koji nije educiran ili pravniku koji nije educiran– taj slučaj ostaje u ladicama”, naglasili su predstavnici sindikata.
Osim sindikalnog uključenja, raspravljalo se i o klimi među poslodavcima, važnosti njihove edukacije i uključivanja. Iz Udruge poslodavaca upućena je kritika kako se projektu pristupilo isključivo sa strane kritike prema poslodavcima. “Poslodavci osjećaju pritisak da moraju dati više na području utjecaja na ljudska prava, znaju da trebaju u tom smjeru više razumjeti svoju odgovornost. Postoje direktive na razini Europe koje educiraju poslodavce. Voljela bih da se potiče edukacija, pozitivna konkurencija u smislu stvaranja pozitivnog okruženja, uključujući i pozitivno okruženje za LGBTI osobe.”, kazala je predstavnica poslodavaca. Pintarić je naglasio da je dugoročni plan projekta, u nekoj kasnijoj fazi, suradnja s poslodavcima koja bi uključivala edukacije i treninge poslodavaca. Selanec, pak, smatra da je to preoptimistično gledište jer njegova iskustva s poslodavcima kad je u pitanju ophođenje ka LGBTIQ osobama nisu tako pozitivna.
Kikaš je rekao da se iz pozicije LGBTIQ osoba efektivnost rasprave i propisa tiče toga da imaš mogućnost bit “aut” na radnom mjestu. “To bi trebala biti primarna intencija djelovanja. Nakon toga ostaje nadogradnja, ali mi nismo došli do tog koraka”, rekao je Kikaš.
Za sam kraj rasprave Jelena Miloš pozdravila je aktivnost ljudi koji su došli na okrugli stol te je ukazala da je to iznimno važno za sam projekt. Od početka prezentacije projekta do danas, smatra, puno se više govori o LGBTI ravnopravnosti na radnom mjestu.
Okrugli stol su organizirali Udruga Prostor radne i medijske kulture K – zona, BRID, Udruga Zora, Lezbijska organizacija “Lori” u suradnji sa Zagreb Prideom i Trans Aidom.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
