U fokusu

Sedma Feministička ljetna škola

Pet dana feminizma i aktivizma na Borskom jezeru

Pet dana feminizma i aktivizma na Borskom jezeru

Ove je godine od 21. do 25. srpnja na Borskom jezeru održana sedma Feministička ljetna škola, s ciljem osnaživanja žena iz marginaliziranih društvenih grupa. Organizatorice škole bile su članice Ženskog prostora, ženske aktivističke organizacije iz Niša, a škola je financijski bila podržana od strane fondacije Rosa Luxemburg Stiftung iz Beograda.

Na programu je sudjelovalo dvadesetak sudionica iz Srbije i regije koje su prošle selekciju prijava. Poprilično intenzivan program u trajanju od pet dana sastojao se od četiri dnevna bloka predavanja, od kojih je prvi počinjao u 10 sati, a zadnji u 21 sat. Predavanja su bila raznolika, od isključivo tematskih predavanja, radionica u manjim grupama u kojima se stavljao naglasak na osobna iskustva, sve do kreativnih radionica, poput radionice plesa i stencil radionice političkih poruka. Tim predavačica i volonterki, među kojima je bilo i sudionica od prošlih godina, je u svakom trenutku skrbio za dobru organizaciju i ugodnu radnu atmoferu.

{slika}

Fokus škole bio je na razvijanju feminističke svijesti i kritičkog mišljenja kod žena, kao i osnaživanje i poticanje ženske solidarnosti i samoorganiziranja. Ovogodišnje su se teme odnosile na kritiku kapitalizma, pitanja lezbijske egzistencije, promociju nenasilja i konstrukcije roda.

Uvodni dio, koji se bavio patrijarhatom i samoosnaženjem, facilitirala je Lepa Mlađenović, dugogodišnja aktivistkinja iz područja lezbijskih i gej prava te jedna od ključnih članica beogradske antifašističke i antiratne organizacije Žene u crnom. Drugi je dan započeo predavanjima o povijesti feminističkog pokreta, kojeg je vodila Katarina Lončarević, te o politikama identiteta i solidarnosti, pod vodstvom Ksenije Forca. Tijana Popivoda održala je diskusiju o nasilju nad ženama, gdje se naglasak stavio na solidarnost i međusobna iskustva. Feminističku kritiku neoliberalnog kapitalizma predavala je Milica Gudović, a panel o veganstvu i veganskoj politici Ana Zorbić.

Dvije radionice bavile su se pitanjima egzistencije marginaliziranih grupa, od kojih je jedna bila usmjerena na pitanje lezbijske egzistencije na ovim prostorima, pod vodstvom vodstvom konzultantkinje SOS telefona za lezbijke Zorice Spasojević Arundi, dok su drugu održale romske aktivistkinje iz Niša, Pirota i Beograda koje su kroz pitanja i odgovore govorile o iskustvima Roma/kinja naših prostora i njihovom aktivističkom djelovanju. Uz sva predavanja, na raspolaganju su bili i radni materijali s raznim tekstovima vezanima uz teme koje su se obrađivale, čime se uspješno zaokružilo znanje usvojeno na samim predavanjima.

“Sedma po redu Feministička ljetna škola ove je godine trajala pet predivnih i uzbudljivih dana, što je bilo malo da se iscrpe sve bitne teme za feminizam, kao pokret i kao teoriju. Imale smo veliku motivaciju i energiju razmijeniti iskustva, dati i primiti podršku, čuti i naučiti od predavačica i sudionica diskusija, radionica, predavanja. Prema onome što smo dobile u evaluacijama, ali i u direktnim razgovorima, najdragocenije je to što smo mogle čuti različita iskustva, što smo se upoznale i što imamo želju da surađujemo kada god za to bude bilo prilike. Već imamo i nekoliko gotovih akcija koje pripremamo i kojima se vrlo radujemo!

Ovo je veliko iskustvo za sve nas i jako nam je drago što veliki broj mladih žena ima želju biti dio sljedeće Feminističke ljetne škole. Aktivisktinjama Ženskog prostora je najvažnije da smo uspjele ostvariti očekivanja sudionica, ali i razviti atmosferu sigurnog prostora u kojem možemo biti svoje, povezivati se, učiti, odmarati, njegovati sestrinstvo… Svaka od nas tamo dala je doprinos da se i ovoga puta rastanemo sa željom i energijom da već sljedeće godine, osmi put, okupimo još veći broj žena koje će na ovaj način mijenjati sebe, ali i svijet u kojem živimo”, rekle su organizatorice iz Ženskog prostora.

{slika}

Sva hrana za vrijeme održavanja Ljetne škole bila je veganska, u skladu s politikom organizacije. Kroz rad se nastojalo maksimizirati poštovanje i uvažavanje međusobnih mišljenja i iskustva sudionica, kao i stvoriti sigurnu zonu za razmjenu ideja i poticanje budućih suradnji.