Čak 93 posto žena koje u Hrvatskoj abortiraju starije su od 20 godina, a 78 posto njih već su majke, i to najčešće u braku. Svaka četvrta trudnica iznad 35 godina abortira! Pobačaj je, slažu se stručnjaci, u Hrvatskoj još uvijek metoda kontracepcije kojoj pribjegavaju zrelije, najčešće zaposlene i udane žene, u slučaju da zatrudne s trećim djetetom koje nisu planirale.
Pokazali su to podaci istraživanja “Rizični čimbenici povezani s odlukom o legalnom prekidu trudnoće u Hrvatskoj”, koje su proveli stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar”, a bit će prezentirani na 2. hrvatskom kongresu preventivne medicine i unapređenja zdravlja polovicom listopada u Zagrebu.
Studentice i pobačaj
Iako u društvu postoji opće mišljenje da na pobačaj najčešće odlaze mlade djevojke, studentice ili srednjoškolke, koje ostanu u drugom stanju, žene izrazito lošeg socijalnog stanja ili one sumnjivog morala, podaci govore upravo suprotno. Najveći broj žena bio je u dobi od 20 do 34 godine. Njih 69,5 posto imalo je već barem jedno dijete, 65 posto bilo ih je u braku, većina je imala srednju školu, a 54 posto bilo ih je zaposleno. Među rodiljama samo je 17,8 posto žena imalo već dvoje ili više djece, a među onima koje su abortirale njih 53 posto.
– Ti me podaci zapravo ne iznenađuju. Generacije mladih žena, srednjoškolke, studentice i žene u 20-im godinama koje su obrazovane, informatički pismene i educirane, danas u pravilu koriste oralnu kontracepciju. Međutim, udane žene, osobito one koje su rodile dvoje djece, sigurnu kontracepciju upotrebljavaju iznimno rijetko. Najčešće se služe računanjem plodnih dana ili prekinutim snošajem, i to je populacija kojoj se najčešće ‘zalomi’. Kad im predložim tablete, one odmahnu rukom i kažu ‘ma ne treba, muž pazi’ – objašnjava dr. Zlatko Topalović, ginekolog u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Razumno kalkuliranje
Najčešće je, objašnjava, riječ o ženama koje se osjećaju sigurnima, pa im čak ni ideja da ostanu još jednom trudne nije potpuno odbojna. No, tek kad se to doista i dogodi, počinje razumno kalkuliranje.
– Onda počinju razmišljati o krizi, recesiji, malom stanu, velikom kreditu, poslu i sličnom. I tada dolazi do onoga što niti jedna žena ne želi, do abortusa. Ima ih u svim dobnim skupinama, no uvjeren sam da im broj opada među djevojkama do 25. godine i da raste među onima nakon 30. – kaže ginekolog.
Upozorava i da su žene nakon 30. još uvijek djelomično prestrašene od oralne kontracepcije i boje se neželjenih nuspojava te smatraju da su već u rizičnoj skupini za, primjerice, karcinom dojke.
– To nije točno, ali nije lako u to uvjeriti žene – kaže ginekolog.
Stoga su i stručnjaci HZJZ-a u svom istraživanju predložili nadležnima da se pozabave problemom planiranja obitelji i odgovornog spolnog ponašanja kod cijele spolno aktivne populacije, a ne samo među adolescentima, kod kojih je zapravo problem manji nego u odrasloj populaciji.
U ukupnom broju žena koje su abortirale u razdoblju od 1998. do 2007. godine mlade djevojke u dobi od 15 do 19 godina činile su tek sedam posto. Većina onih koje su abortirale – 87,5 posto – bilo je neudano, dok je, s druge strane, 76 posto onih koje su odlučile roditi bilo u braku i u tako ranoj dobi. Potvrđuje to činjenicu da se i mlade djevojke, ako ostanu u drugom stanju, najčešće udaju i tek tada rode. Hrvatska je zemlja s jednom od najnižih stopa izvanbračne djece u Europi.
Abortiralo 8376 žena
I u starijim dobnim skupinama žene vrlo rijetko rađaju izvan braka. U promatranom razdoblju među rodiljama starijim od 20 godina bilo je samo pet posto neudanih žena! Među onima između 20 i 34 godine koje su prekinule trudnoću neudanih je bilo daleko više, 31,5 posto. Stoga je bračni status ocijenjen kao visokorizični faktor u odluci žene da li da zadrži dijete ili ne. U istoj je kategoriji i zaposlenost, jer su žene između 20. i 34. godine koje su rodile u većoj mjeri zaposlene od onih koje su abortirale (74 posto prema 54 posto).
U najstarijoj grupi žena, onoj iznad 35 godina, koje čine trećinu među ženama koje su se odlučile za pobačaj, udano ih je gotovo 90 posto, a 80 posto ih već ima dvoje djece. Žene koje zatrudne u toj dobnoj skupini najčešće se odlučuju za abortus. Naime, u razdoblju od 2002. do 2006. godine abortiralo je 8376 žena te dobi, a rodilo ih je 22.843.
Drugim riječima, 27 posto njih ili svaka četvrta trudnica starija od 35 godina odlučila je pobaciti. Broj pobačaja u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, što je trend u većini europskih zemalja. Međutim, hrvatske su stope među najnižima u Europi, te znantno niže nego u Italiji, Sloveniji ili Mađarskoj. To je posebno zanimljivo s obzirom na to da je u Hrvatskoj istovremeno i upotreba kontracepcije najniža.
Traljava evidencija
Naši sugovornici kažu da se objašnjenje krije u ilegalnim, nezabilježenim abortusima, koji se obavljaju u privatnim klinikama, i u traljavoj evidenciji pobačaja. Naime, u evidenciji pobačaja registriraju se spontani pobačaji, kojih je, primjerice, u 2009. bilo 1442, i legalno inducirani pobačaji, kojih je bilo 4450, a postoji i rubrika “ostalo”. Prošle je godine u toj rubrici registrirano 4525 pobačaja, iako nitko ne može reći o čemu je zapravo riječ. Mnogi sumnjaju da se veliki dio “ostalih” abortusa odnosi na legalno inducirane pobačaje, čime bi njihov broj bio značajno viši i, kažu naši sugovornici, realniji.
Prekid trudnoće u Hrvatskoj je zakonski dozvoljen. Žene ga mogu zatražiti u bolnicama bez posebnog razloga ili odobrenja do 10. tjedna trudnoće. Nakon tog razdoblja, potrebna je odobrenje posebne komisije, a abortus se može izvesti samo zbog medicinskih indikacija, odnosno zbog opasnosti za zdravlje žene, utvrđene teške malformacije ploda, silovanja ili incesta. U slučaju maloljetničke trudnoće, ako djevojka ima manje od 16 godina, potrebna je i suglasnost roditelja. Troškove abortusa podmirava sama žena, a cijene se kreću oko 1800 kuna. Pravo na pobačaj je legalizirano zakonom iz 1978. godine. Iako je Zakon pun manjkavosti jer nije prilagođen vremenu, iz Ministarstva zdravstva saznajemo da prijedlog novog zakona nije u pripremi.
