Prijedlogom zakona o pučkom pravobranitelju koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru predviđa se “spajanje stručnih i administrativnih kapaciteta postojećih, specijaliziranih pravobranitelja za djecu, ravnopravnost spolova i osoba s invaliditetom s onim pučkog pravobranitelja”.
Objavljivanjem prijedloga javnost konačno dobiva uvid u rješenja o kojima će se zasigurno još mnogo raspravljati.
Pučki pravobranitelj tako bi, prema prijedlogu, imao pet zamjenika – za zaštitu i promicanje temeljnih ljudskih prava, prava djece, ravnopravnosti spolova, prava osoba s invaliditetom i starijih osoba.
Predviđeno je i spajanje ustanove Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja te osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja kao savjetodavnog tijela koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava.
To bi tijelo, također, imalo zadaću osiguranja kontinuirane suradnje u području ljudskih prava između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija, naglasila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Barica Novosel.
Dodala je kako se zakonom želi unaprijediti sustav zaštite temeljnih prava građana s obzirom na promjene Ustava iz 2010., kojima je pučki pravobranitelj izričito definiran kao samostalna i neovisna institucija.
U obrazloženju Nacrta najavljuje se “proaktivnu” ulogu ureda pučkog pravobranitelja, koja uključuje i istraživačko-analitičke aktivnosti te obrazovanje i informiranje javnosti. Predviđene su i proceduralne odredbe o načinu postupanja s pritužbama građanki i građana.
Predsjednica Vlade naglasila je kako su netočne tvrdnje koje se iznose u javnosti, da se postojećim zakonskim prijedlogom ukidaju specijalizirani pravobranitelji za djecu, žene i invalide. “Ne ukidaju se, oni zadržavaju svoj identitet u, čini mi se, kvalitetnijoj, tješnjoj suradnji s pučkim pravobraniteljem”, rekla je Kosor i dodala kako će se zajedničkim radom dobiti nova sinergija koja će stvoriti još bolji učinak, a posebno je pritom istaknula novinu – zamjenika pučkog pravobranitelja za zaštitu starijih osoba.
Unatoč isticanju neovisnosti, za izbor pučkog pravobranitelja u Saboru se predviđa samo većinu svih zastupnika, što ga ne oslobađa ovisnosti o političkoj grupaciji koja u tom trenutku ima parlamentarnu većinu. Ista je većina predviđena i za razrješenje pučkog pravobranitelja, uz prethodno pribavljeno zajedničko mišljenje Odbora za ljudska prava te Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.
Zamjenike/zamjenice pravobranitelja ili pravobraniteljice Sabor bi također birao većinom svih zastupnika, na prijedlog pravobranitelja, a njegovim/njenim smjenjivanjem ili razrješenjem bili bi razriješeni i zamjenici.
Kako saznajemo, u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do sljedećeg tjedna neće davati komentare na nacrt zakona obzirom na prezauzetost poslom koji obavljaju vezano uz sutrašnju Povorku ponosa u Splitu te izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koje se nalazi na dnevnom redu Sabora. Zanimljivi obrat u cijeloj priči je činjenica da je i sam Pučki pravobranitelji u uvodu saborskog izlaganja povodom podnošenja svog izvješća rekao da nije zadovoljan idejom o pripajanju posebnih Pravobraniteljstava. Inače, sva su posebna pravobraniteljstva ranije već rekla da načelno ne smatraju ukidanje posebnih pravobraniteljstava dobrom idejom. Uz njih tome se protive CESI i Ženska mreža Hrvatske te niz udruga osoba s invaliditetom. (T.B., Libela)