Saborski klubovi podržali su u petak konačni prijedlog novoga zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojim se kani pružiti učinkovitija zaštita žrtvama nasilja te oštro kazniti nasilnike. Novim zakonom definirano je tzv. ekonomsko nasilje, kojim se, između ostalog, smatra oštećenje ili uništenje osobne ili zajedničke (obiteljske) imovine te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja tom imovinom. U krug osoba koje se, u smislu nasilnika i žrtve, smatraju članovima obitelji uvršteni su i bivši bračni i izvanbračni partneri, te je propisana obveza da se svi predmeti vezani uz obiteljsko nasilje na sudovima žurno rješavaju.
Uvedena je i odredba prema kojoj službe socijalne skrbi i zdravstvene ustanove te druga nadležna tijela moraju policiji ili tužiteljstvu prijaviti nasilje za koje doznaju da se dogodilo, a uvode se novčane kazne za sve koji su uočili, a nisu prijavili nasilje. Policiji se, između ostalog, daju ovlasti da nasilnika udalje iz doma, ako je žrtva životno ugrožena. Pooštrene su kazne za nasilnike – novčana kazna od tisuću do 50 tisuća kuna, dok je kao zatvorski maksimum uvedena kazna od 90 dana umjesto 60 kao do sada.
Romana Jerković iz SDP-a predložila je osnivanje jedinstvene baze podataka o žrtvama nasilja u obitelji, na temelju koje bi nadležne službe, posebno centri za socijalnu skrb, policija i Državno odvjetništvo, bržom i boljom komunikacijom kvalitetnije zaštitile žrtvu i kaznile nasilnika. Danica Hursa (HNS) strahuje da će veće kazne za obiteljske nasilnike sigurno utjecati na ionako sve manje obiteljske proračune, te predlaže da, kako obitelj ne bi trpjela zbog nasilnika, novčanu kaznu, gdje se to može, zamijeni zatvorska.(H)
